MIT RAZMATRA velike promjene načina na koji podučava i ocjenjuje studente jer novi modeli umjetne inteligencije već mogu uvjerljivo riješiti gotovo svaki pisani zadatak na preddiplomskoj razini, od eseja i matematičkih problema do dokaza i programiranja.

Zaključak je to novog izvješća posebnog MIT-ova odbora za korištenje umjetne inteligencije u nastavi, učenju i istraživačkoj obuci. Odbor, kojim supredsjedaju profesori Eric Klopfer i Samuel Madden, upozorava da AI već mijenja temeljne dijelove iskustva studiranja na jednom od najpoznatijih svjetskih tehnoloških sveučilišta. 

"AI može proizvesti uvjerljiva rješenja i dati razumne odgovore na gotovo svaki pisani zadatak u našem preddiplomskom kurikulumu", navodi se u izvješću.

To uključuje eseje, matematičke i prirodoslovne zadatke, dokaze i programerske zadatke.

Klasična domaća zadaća sve manje pokazuje što student stvarno zna

Takav razvoj događaja dovodi u pitanje tradicionalni način provjere znanja.

Ako student može kod kuće uz pomoć AI-ja riješiti složen matematički zadatak, napisati esej ili proizvesti kod koji izgleda uvjerljivo, profesor sve teže može iz predanog rada zaključiti koliko student zapravo razumije gradivo.

MIT-ov odbor zato preporučuje promjene načina ocjenjivanja i nastavnih metoda, uključujući više zadataka i provjera znanja kod kojih je moguće utvrditi da student sam razumije ono što predstavlja. 

Predsjednica MIT-a Sally Kornbluth cijelu je situaciju nazvala prijelomnim trenutkom za sveučilište i visoko obrazovanje.

"Rijetko se događa da uspješna institucija mora iznova razmotriti toliko mnogo aspekata svoje misije", napisala je, navodeći da mogućnosti i rizici generativnog AI-ja predstavljaju upravo takav trenutak za MIT.

Studenti manje dolaze profesorima i manje uče zajedno

Problem nije ograničen samo na varanje na ispitima i domaćim zadaćama.

Odbor upozorava da se u manje od tri godine promijenila i kultura života na kampusu. Studenti sve manje dolaze na konzultacije, slabije sudjeluju u internetskim raspravama, a prema iskustvima nastavnika smanjio se i broj klasičnih grupa za zajedničko učenje u studentskim domovima, knjižnicama i drugim prostorima.

Jedan od razloga je to što studenti umjesto kolege, asistenta ili profesora odgovor na problem mogu odmah zatražiti od AI-ja. 

Odbor upozorava i na rast nepovjerenja između studenata i nastavnika. Profesori pokušavaju utvrditi je li neki rad napisala umjetna inteligencija, dok studenti strahuju da bi njihov vlastiti rad mogao biti pogrešno označen kao AI-generiran.

Povratak usmenim ispitima i radu u učionici

Sveučilišta zato sve više posežu za metodama koje su donedavno djelovale zastarjelo.

Među njima su usmeni ispiti, rukom pisani radovi, više rasprava u učionici i zadaci koji zahtijevaju praktični rad ili osobno objašnjenje postupka.

MIT pritom ne predlaže opću zabranu umjetne inteligencije. Odbor smatra da bi svaki kolegij trebao imati jasno istaknuta pravila koja studentima objašnjavaju kada je AI dopušten, kada nije i zašto. 

Sličan smjer već je zauzeo Pravni fakultet Sveučilišta u Chicagu. Od ove jeseni planira opću zabranu elektroničkih uređaja na temeljnim kolegijima prve godine, uz ograničene iznimke, dok će studenti kod većih istraživačkih radova morati i usmeno pokazati da razumiju ono što su napisali.

MIT-ovo izvješće zato ne postavlja pitanje samo kako spriječiti studente da varaju pomoću umjetne inteligencije, nego i kako uopće organizirati sveučilišno obrazovanje u trenutku kada stroj može proizvesti uvjerljiv odgovor na gotovo svaki klasični pisani zadatak.