Foto: AFP

GRČKA - u dugovima do grla i na ivici bankrota, ova mediteranska zemlja prisiljena je na žestoke mjere štednje kojima je cilj smanjivanje grčkog javnog duga.

Međutim u usporedbi s javnim dugom drugih svjetskih gospodarstava, grčki javni dug nije toliko alarmantan koliko ga se kao takvog prikazuje. Naprimjer, javni dug Japana veći je od 200 posto BDP-a, dok je javni dug SAD-a jednak ili veći cijeloj američkoj ekonomiji. Njemački javni dug iznosi 80 posto BDP-a.

Među političkim elitama Europe vlada konsenzus da se problem grčkog duga mora riješiti, međutim malo je teže pronaći adekvatno rješenje. EU Grčkoj nameće žestoke mjere štednje, no čini se da one ništa ne popravljaju, već samo dodatno uništavaju grčku ekonomiju, prenosi The Washington Post.

Podaci su poražavajući. Grčki gradovi u sve su gorem stanju devastiranosti. Nezaposlenost se u godinu dana popela sa 13.3 na 18.8 posto. Jedna od posljedica mjera štednje, stezanja pojasa i budžetskih rezova su pretrpane javne bolnice kojima kronično nedostaje svega, od šprica do zavoja. Operacijske dvorane su pretrpane i u lošem stanju, a potreba rastućeg broja nezaposlenih za javnim bolnicama također raste.

"Molim vas čuvajte moje dijete, ja se ne mogu brinuti za njega"

Grčka financijska kriza otišla je toliko daleko da se roditelji zbog siromaštva odriču onog najvrjednijeg što imaju - vlastite djece, prenosi BBC. "Neću se vratiti po Anu jer se ne mogu brinuti za nju. Molim vas, dobro je čuvajte. Njena majka", poruka je koju su jednog dana pronašle tete u vrtiću na odjeći jedne četverogodišnje djevojčice.

U posljednja dva mjeseca pravoslavni svećenik Antonios koji vodi centar za mlade siromašne Grke pronašao je četvero djece pred svojim vratima. Najmlađe od njih bilo je svega nekoliko dana staro. Antonios je izjavio za BBC da su u zadnje dvije godine "imali stotine slučajeva gdje im se roditelji obraćaju i mole ih da preuzmu brigu nad njihovom djecom jer se oni više ne mogu brinuti za njih".

Poznat je i slučaj kad su se roditelji blizanaca obratili jednoj humanitarnoj službi da im pomognu hraniti djecu, koja su bila zadržana u bolnici zbog pothranjenosti jer je i majka bila toliko pothranjena da nije mogla dojiti djecu. SOS Dječje selo odbija uzeti pod svoju skrb djecu koje se roditelji odriču zbog ekonomske potrebe, kazavši da se oni brinu samo o djeci koja su žrtve nasilja. Slično je i s ostalim udrugama za skrb o djeci.

Sve veći broj ovakvih i sličnih slučajeva odbačene djece šok su za grčko društvo u kojem su obiteljske veze važne i snažne.

Namjerno se zaražuju HIV-om kako bi primali pomoć!

Raste i broj beskućnika, samoubojstava, zločina i broj HIV pozitivnih osoba (najčešće zbog intravenoznog korištenja teških droga i izmjena injekcija). Krizni proračun srezao je trećinu programa koji su se bavili ovisnicima i kriminalom. Zabilježeni su čak i slučajevi namjerne autoinfekcije virusom HIV-a kako bi se steklo pravo na 700 eura mjesečno koliko je iznosila pomoć HIV pozitivnim osobama.

Grčka je bila prisiljena srezati javnu potrošnju što je značilo da su rezane mirovine, uvedeni porezi najsiromašnijima koji su se počeli naplaćivati kroz račune za struju. Mnogima je to bilo previše, stoga su zabilježeni brojni slučajevi zahtjeva građana da im se iskopča struja jer jednostavno nisu imali od čega plaćati nit struju, nit "porez na siromaštvo".

Rezanje javne potrošnje srezalo je i državne plaće, ali i radna mjesta i javne uslužne djelatnosti. Zbog svega toga, kako kaže The Washington Post, potrošnja građana svedena je na minimum. Smanjena potrošnja uzrokovala je deficite i velike gubitke privatnim kompanijama.

Gospodarstvo je bačeno na koljena

Rezultat mjera štednje je grčko gospodarstvo bačeno na koljena i socijalna kriza. Dimitris Varnavas, predsjednik Sindikalne federacije grčkih bolničkih liječnika izjavio je za The Washington Post da je "grčka kriza prestala biti financijskom krizom i postala humanitarnom krizom".

Vođe dviju najsnažnihjih europskih ekonomija njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicholas Sarkozy susreli su se u ponedjeljak kako bi razgovarali hoće li EU odobriti Grčkoj paket za spas tzv. bailout. Kao uvjet bailouta Merkel i Sarkozy zahtijevaju od Grčke dodatne mjere štednje.

Međutim, građani Grčke se nemaju više čega odreći. Novi rezovi su im potpuno neprihvatljivi.