INKLUZIVNI dodatak trebao je biti revolucionarna podrška osobama s invaliditetom, ali se pokazao kao obećanje na koje velik broj korisnika čeka dulje od godinu dana. Umjesto najvećeg iskoraka u području socijalnih prava, pretvorio se u probleme s birokracijom, pa mnogi umru prije nego što dočekaju novčanu naknadu.

Rješenje čeka 7 mjeseci. "Da mi nije sina, bila bih beskućnica"

Iako bi se zahtjevi trebali rješavati prema prioritetu, Zagrepčanka koja je oboljela od karcinoma već sedam mjeseci čeka rješenje za inkluzivni dodatak. 

"Kad sam vidjela da se ništa ne događa, odlučila sam osobno otići, a kako sam slabije pokretna, trebala sam i pratnju. Tamo sam naišla na osobu koja mi je zaista htjela pomoći, ali nije uspjela puno napraviti. 

Koliko sam shvatila, u tom uredu samo jednu zaposlenicu čeka 20 tisuća zahtjeva osoba koje dijele iste sudbinu kao i ja. I dalje sam na čekanju, dobila sam nekakav zaključak da će me se pozvati na vještačenje, ali nigdje ne stoji datum kad će to biti. Još uvijek nisam sigurna hoću li ja to uopće dobiti", govori nam sugovornica. 

Cijeli svoj radni vijek radila je kao krojačica, a od šivaće mašine odvojio ju je najčešći zloćudni tumor kod žena – rak dojke. Kad je prestala raditi, ostala je bez primanja. 

"Cijeli život sam obrtnik i kad sam saznala za bolest, morala sam prestati raditi. Sad je već prošlo dugo vremena, ušteđevinu sam potrošila i više nemam sredstava za život, a za mirovinu još nemam uvjete. Mene trenutačno hrani sin, a to si ne mogu dopustiti jer onda on nema od čega živjeti. 

Sada sam u očajnom stanju što se tiče financija. Ne mogu ništa, nigdje sam. Da mi nije sina, ja bih bila beskućnica. Od države nikad nisam ništa tražila. Ovo je prvi put. Iako nisam polagala velike nade, ovo me ipak iznenadilo", kazala nam je. 

S jedne strane neprekidna borba za život, a s druge iscrpljujuća bitka s birokratskim labirintom za ostvarenje vlastitih prava. Iako bi onkološki bolesnici trebali biti na vrhu liste prioriteta, naša sugovornica i dalje ne vidi izlaz iz labirinta, a pitanje je, kaže, hoće li ikad vidjeti naknadu.

Udruga: Izgleda kao da se pacijente namjerno zavlači

Zakon je stupio na snagu u superizbornoj godini, a otad ga je podnijelo oko 289 tisuća ljudi s invaliditetom – starih i novih korisnika. Pravo na inkluzivni dodatak razvrstano je u pet razina ovisno o težini invaliditeta. Oni koji dočekaju rješenje primat će najmanje 138 eura, a najviše 720 eura mjesečno, ovisno o razini. 

Zahtjev za inkluzivni dodatak podnosi se u Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb. Dokumentacija se zatim upućuje na Zavod za vještačenje radi stručnog ocjenjivanja. Nakon što se nalaz i mišljenje vrate u Zavod za socijalnu skrb, izrađuje se zapisnik pa tek onda rješenje iz kojeg proizlazi isplata. 

Kako kažu iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, dinamika rješavanja zahtjeva uvjetovana je postupkom vještačenja. Iz udruge Prava pacijenata upravo najveći problem vide u administraciji, koja po njihovom mišljenju ne prati svrhu zakona. 

 "Iako je novi zakon donio poboljšanja u prepoznavanju potreba pacijenata, očito je da administrativna provedba ne prati njegovu svrhu. Problem je sporost sustava i nedostatak kapaciteta za bržu obradu zahtjeva, što ostavlja dojam da se pacijente često namjerno zavlači godinama kako bi se izbjeglo plaćanje, odnosno oduzela prava koja su im zakonski osigurana", smatra predsjednica udruge Jasna Karačić Zanetti.

"Svaki mjesec čekanja je dodatni stres"

Da problemi sa sporim rješavanjem zahtjeva nisu rijetkost, potvrdila nam je i Karačić Zanetti, no još veći problem je, kaže, što neki pacijenti ne dočekaju isplatu. 

"Problemi sa sporim rješavanjem zahtjeva za inkluzivni dodatak nisu rijetkost. Često nam se pacijenti žale da mjesecima čekaju rješenje, a neki od njih, nažalost, ni ne dočekaju isplatu. Za onkološke bolesnike, posebno one u uznapredovalim fazama bolesti, svaki mjesec čekanja znači dodatni stres, financijski teret i osjećaj nepravde. 

Smatramo da bi rješenja trebala biti donesena u znatno kraćem roku, osobito za pacijente s teškim dijagnozama. I da mora postojati definiran rok za donošenje, a ne da se postupa na ovakav način slično odobrenju zdravstvenih zahtjeva u 'medicinski opravdanom roku', što može značiti beskrajno.

Također, procedura bi trebala biti pojednostavljena kako bi se izbjeglo nepotrebno birokratsko odugovlačenje. Apeliramo na nadležne institucije da ubrzaju procese i omoguće onkološkim pacijentima pravovremenu podršku koja im je prijeko potrebna odmah i sad", istaknula je Karačić Zanetti. 

No što se događa ako osoba premine u periodu između izdavanja rješenja i isplate? Iz Zavoda su kazali:

"Prava u sustavu socijalne skrbi, pa tako i pravo na inkluzivni dodatak, osobna su, neprenosiva i ne mogu se nasljeđivati. Dospjele novčane naknade, koje su bile priznate korisniku, a nisu mu isplaćene do smrti, nasljeđuju nasljednici korisnika prema zakonu kojim se uređuje nasljeđivanje. 

Ako korisnik nema nasljednika, vraćaju se u državni proračun, izuzev naknade za troškove stanovanja, koja ne ulazi u ostavinsku masu", pojasnili su.