POLITIČKI autsajder Donald Trump prije četiri godine pobijedio je na predsjedničkim izborima bivšu državnu tajnicu Hillary Clinton iako je ona na nacionalnoj razini osvojila gotovo tri milijuna glasova više. Hoće li se takav scenarij ponoviti protiv Joea Bidena idući tjedan?

Ostalo je samo nekoliko dana do izbora 2020. koji su ponovno u fokus vratili taj zastarjeli američki izborni sustav.

Američkog predsjednika zapravo bira tijelo koje se zove izborni kolegij. Izbornike, odnosno elektore, u kolegij delegira svaka savezna država ovisno o broju svojih stanovnika, pa ih tako najmnogoljudnija Kalifornija ondje šalje 55, a slijede je Teksas s 38 te New York i Florida, svaka po 29. 

Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora. 

Kandidati za američkog predsjednika natječu se u svakoj državi zasebno, a pobjednik, neovisno kojom razlikom, osvaja sve njezine elektore. Pravilo je to u svim saveznim državama, osim u Nebraski i Maineu koje svoje elektore dijele. 

Za pobjedu potrebno 270 elektora

Predsjednički kandidat za pobjedu mora dobiti apsolutnu većinu elektora, odnosno 270 od njih 538. 

Većina od 50 američkih saveznih država tradicionalno je naklonjena nekom od kandidata - republikanskom ili demokratskom i u njima se pobjednik zna unaprijed. Zato se predsjednički zapravo kandidati bore za glasove u onih desetak država koje od izbora do izbora 'šetaju' na jednu ili drugu stranu. 

U zadnjih nekoliko izbornih ciklusa tako se najviše pažnje posvećivalo Floridi, Pennsylvaniji, Ohiju ili Michiganu, saveznim državama koje su bogate elektorima, a nisu zabetonirane za jednog kandidata. 

Donald Trump 8. studenoga 2016. tijesno je pobijedio u gotovo svim takvim državama i osvojio 306 elektora, iako je Clinton zahvaljujući uvjerljivim pobjedama u Kaliforniji i New Yorku na nacionalnoj razini imala gotovo tri milijuna glasova više. 

Pokušaji mijenjanja sustava, ali bezuspješni

Sustav izbornog kolegija proizlazi iz ustava 1787. te uspostavlja pravila za neizravne predsjedničke izbore s jednim krugom.

Utemeljitelji su smatrali taj sustav kompromisom između izravnih predsjedničkih izbora i izbora predsjednika u Kongresu, s tim da je potonje odbačeno kao nedovoljno demokratsko.

Otad su stotine amandmana predložene Kongresu u pokušaju da se izmijeni ili ukine kolegij, ali nijedan od njih nije bio uspješan. Debata je ponovno pokrenuta Trumpovom pobjedom. 

Elektori su lokalni dužnosnici ili stranački čelnici ali njihova imena ne nalaze se na glasačkim listićima i uglavnom su nepoznati biračima.

U studenom 2016. Trump je dobio 306 elektorskih glasova. Nezadovoljni, milijuni Amerikanaca potpisali su peticiju tražeći da elektori prijeđu na stranu Clinton kako bi rezultat izbora odgovarao većinskoj volji birača. 

Njihov je napor bio gotovo bez rezultata jer je su samo dva elektora prebjegla u suparnički tabor pa je Trump na kraju službeno izabran s 304 elektorska glasa.

Republikanci su opisali tu inicijativu kao pokušaj očajnika koji ne želi priznati poraz.

Situacija nije bez presedana

Situacija iz 2016. kad je Trump je izgubio "narodno glasanje", ali je izbore dobio zbog elektorskog sustava, nije se dogodila prvi put.

Petorica predsjednika tako su došla na vlast. 

John Quincy Adams tako je dobio izbore protiv Andrewa Jacksona 1824. godine, a najrecentniji slučaj prije Trumpa bili su izbori 2000. i epski zaplet na Floridi između Georgea W. Busha i demokrata Ala Gorea.

Gore je nacionalno dobio gotovo 500.000 glasova više, ali pošto je Florida na koncu pripala Bushu, potonji je dobio izbore s 271 elektorom.

Raspored nakon izbora

Elektori će se sastati u svojim državama 14. prosinca i dati glasove za predsjednika i potpredsjednika.

Zašto toga datuma? Američki zakon kaže da se oni "sastaju i daju glas prvog ponedjeljka nakon druge srijede u prosincu".

Kao što se i izbori uvijek održavaju u utorak poslije prvog ponedjeljka u studenome.

Potom će 6. siječnja 2021. Kongres potvrditi pobjednika koji će prisegu položiti 20. siječnja.