MOŽEMO je poručio da Koromačno nije postalo ugroženo tek odlukom da se ondje zbrinjava dio otpada iz Gospića jer mještani već dugo upozoravaju na kvalitetu zraka, emisije iz cementare i manjak transparentnosti.

Iz stranke navode da Koromačnu ne treba politička pozornost samo dok je slučaj u fokusu javnosti, nego zaštita zdravlja i okoliša tijekom cijele godine.

Možemo pritom podržava zahtjeve Mjesnog odbora Koromačno i građana Labinštine da se spremnici i ostali dijelovi planiranog sustava za hvatanje, ukapljivanje i privremeno skladištenje CO₂ smjeste što dalje od kuća.

Riječ je o Holcimovu projektu KOdeCO net zero. Mještani Koromačna još su ranije tražili da se spremnici CO₂ i nova luka premjeste na drugu stranu tvornice, dalje od naselja. Holcim je krajem kolovoza povukao tadašnju Studiju utjecaja na okoliš, nakon čega je postupak procjene obustavljen. Tvrtka nije odustala od projekta, nego je najavila novu studiju usklađenu s izmjenama prostornog plana i promijenjenom lokacijom dijela infrastrukture.

"Zdravlje i sigurnost građana moraju biti na prvom mjestu. Ne donosimo zaključke prije činjenica, ali ne prihvaćamo ni da se od građana traži povjerenje bez dokaza. HDZ je dvije godine ignorirao otpad u Gospiću, a sada zbog pritiska javnosti ishitrenim odlukama ugrožavaju stanovništvo i drugih krajeva Hrvatske", poručili su iz Možemo.

U Koromačno bi trebalo stići oko 300 tona otpada

Vlada je 10. rujna odlučila da Holcim Hrvatska i Nexe preuzmu oko 650 tona otpada koji se nalazi u približno 300 velikih vreća na prostoru bivšeg PPK Velebit u Gospiću. Posao bi trebao biti završen u roku od 45 dana, a Ministarstvo taj otpad vodi kao neopasan i navodi da je takva klasifikacija potvrđena kroz više analiza i ispitivanja.

Neće svih 650 tona završiti u Koromačnu. Iz Holcima su naveli da bi njihova cementara trebala preuzeti približno 300 tona, koji bi se u proizvodnji koristili kao alternativno gorivo.

Riječ je o dijelu gospićkog otpada koji treba razlikovati od drugih količina na istoj lokaciji. Fond navodi da se uz njega nalazi oko 4500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima, oko 6000 tona opasnog i neopasnog otpada u objektima te gotovo 35.000 tona zakopanog otpada, za koji se priprema zasebna sanacija.

Ministarstvo: Holcim ima potrebne dozvole

Možemo navodi da je odluka Vlade da se dio otpada zbrine u cementari Holcim u Koromačnu izazvala opravdanu zabrinutost stanovnika Labinštine.

Saborska zastupnica Možemo Dušica Radojčić ranije je zatražila od Ministarstva odgovor ima li Holcim sve potrebne uvjete i dozvole za prihvat tog otpada. Ministarstvo je potom odgovorilo da i Holcim i Nexe imaju potrebne dozvole za preuzimanje i energetsku oporabu otpada iz velikih vreća te da se postupanje mora provesti u skladu s okolišnim i drugim važećim dozvolama.

"Resorno ministarstvo tvrdi da je neopasnost potvrđena analizama, međutim te analize nisu jasne i razumljive širokoj javnosti naročito nakon što je neovisna stručna analiza prof. Renata Šarca, međunarodnog stručnjaka za gorivo iz otpada, pokazala da uzorci iz Gospića višestruko premašuju granice kobalta, antimona i klora", naveli su iz Možemo.

Možemo se tako poziva na analizu prof. Renata Šarca sa Sveučilišta u Leobenu. Šarc je proteklih mjeseci javno upozoravao da postojeći nalazi nisu dovoljni za potpuno definiranje sanacije gospićke lokacije te da bi otpad trebalo detaljnije analizirati, razdvojiti i različite frakcije zbrinjavati na različite načine.

Iz stranke tvrde da je nepovjerenje građana razumljivo kada se odluke donose brzo i bez uključivanja lokalne zajednice, posebno na području na kojem već djeluju velika industrijska i energetska postrojenja poput Rockwoola, TE Plomin te cementare u Koromačnu, dok je u Puli cementara Calucem. Istarska županija upravo ta četiri postrojenja navodi među potencijalnim industrijskim izvorima onečišćenja zraka na području županije.

Traže transparentnije podatke o emisijama

Zabrinutost oko rada cementare nije počela s otpadom iz Gospića. Načelnik Raše Leo Knapić ovog je vikenda zatražio od Holcima javnu objavu detaljnijih podataka o emisijama, a od Državnog inspektorata žurno postupanje po prijavama Mjesnog odbora Koromačno.

Knapić je, pozivajući se na podatke koje je analizirao Mjesni odbor, ustvrdio da su tijekom ove godine zabilježena brojna prekoračenja emisija ukupnog organskog ugljika te ponovljena prekoračenja sumporova dioksida, dušikovih oksida i klorovodika. Zatražio je objavu inspekcijskih nalaza te kontinuiraniji javni prikaz podataka o emisijama.

Možemo tvrdi da industrijska postrojenja na Labinštini godinama opterećuju okoliš i utječu na kvalitetu života stanovnika te traži veći nadzor njihova rada.

"Povjerenje se zaslužuje transparentnošću, neovisnim nadzorom i dokazima. Tek tada je moguće odgovorno raspravljati o prihvatljivosti rizika", poručili su iz Možemo.