STRANKA Možemo šalje Zakon o obrani Ustavnom sudu. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

"Zakon o obrani je protuustavan, zbog čega smo Ustavnom sudu Republike Hrvatske urudžbirali zahtjev za ocjenu ustavnosti. Diskriminira mladiće koji se odluče na prigovor savjesti, davanjem prednosti pri zapošljavanju nakon služenja vojnog roka, diskriminira žene koje se ne odluče na služenje vojnog roka i sve mladiće koji ne zadovolje zdravstveni pregled.

Sam prigovor savjesti obveznika vojnog roka tretira drugačije od prigovora savjesti u medicini", objavio je na današnjoj konferenciji za medije Marin Živković, saborski zastupnik stranke Možemo i član Odbora za obranu Hrvatskog sabora.

"Radi se golema razlika između onih koji služe vojni rok i onih koji iskažu priziv savjesti"

Živković je podsjetio kako je Klub zastupnika Možemo prije upućivanja zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o obrani prikupio i potpise jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru. Dodao je kako se kroz Zakon o obrani radi toliko golema razlika između mladića koji idu na služenje vojnog roka i mladića koji iskažu prigovor savjesti da se sasvim sigurno može govoriti o kršenju načela razmjernosti.

"U odnosu na potrebe, ustavno pravo izražavanja prigovora savjesti pretjerano je suzbijeno. Ako su rezultati ankete Ministarstva obrane o tome da će se 67 posto mladića odazvati služenju vojnog roka, duže trajanje civilne službe je pretjerano kažnjavanje, koje sa sobom nosi manju plaću i trajnu diskriminaciju pri zapošljavanju u odnosu na one koji su odslužili vojni rok", poručio je.

Ta je trajna diskriminacija prema Zakonu o obrani diskriminatorna i prema ženama koje nisu obveznice vojnog roka, ali i prema osobama koje ne zadovolje zdravstveni pregled te time ne mogu sudjelovati ni u civilnoj službi ni u vojnom roku, rekao je Živković i dodao kako su u samom Ministarstvu obrane svjesni da je Zakon o obrani diskriminatoran.

"U medicini se priziv savjesti ostvaruje vrlo lako"

"U sam su Zakon uveli članak u kojem navode da se uređenje vojnog roka i civilnog služenja ne smatra diskriminacijom. Podsjećam ih kako je jedino sud nadležan odrediti što jest, a što nije diskriminacija. A mali broj osoba s prigovorom savjesti u prvoj rundi poziva dokaz je da su odvraćajuće mjere bile nesrazmjerne", kaže Živković.

"Drugi razlog našeg podnošenja zahtjeva je što se prigovor savjesti u Hrvatskoj tretira neujednačeno u medicini i u kontekstu vojnog roka. U medicini se on ostvaruje vrlo lako. Nije ga potrebno dokazivati, ne postoji tijelo koje provjerava njegovu opravdanost.

Dovoljno je da se liječnik na njega pozove, a može ga i naknadno mijenjati, pa u praksi djeluje kao neograničeno pravo", rekao je zastupnik Možemo i dodao kako, iako je prigovor savjesti u vojsci jedini izrijekom zaštićen Ustavom RH, njegovo je ostvarivanje kod vojnog roka znatno otežano u odnosu na prigovor savjesti u medicini.

"Ustavni sud mora zakonodavcu nametnuti obvezu da na jednak način regulira pravo prigovora savjesti"

Naime, pojedinac koji ulaže prigovor savjesti zbog vojnog roka mora dokazivati svoje vjerske ili moralne razloge, o zahtjevu odlučuje povjerenstvo, a postoji i mogućnost odbijanja, bez jasno propisanih kriterija, čime se otvara prostor za neujednačeno i proizvoljno odlučivanje, poručuju iz Možemo.

"Takav pristup je nelogičan jer se strože ograničava pravo koje je ustavno snažnije, dok se blaže tretira pravo koje je po svojoj naravi podložnije ograničenjima. Ustavni sud mora zakonodavcu nametnuti obvezu da na jednak način regulira pravo prigovora savjesti", ocijenio je.

Upozorio je Živković i kako se pozivi na služenje vojnog roka šalju isključivo osobama s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, iako su, po slovu Zakona, obveznici svi muški državljani RH, neovisno o mjestu prebivališta.

"Ministarstvo nije dostavilo analize o nužnosti uvođenja vojnog roka"

Na kraju je podsjetio kako još od kolovoza prošle godine Ministarstvo obrane nije dostavilo odgovore na zastupnička pitanja kojima se propituju argumenti kojima se Ministarstvo koristilo u kampanji za ponovno uvođenje vojnog roka.

Ministarstvo obrane tako nije dostavilo metodologiju ankete koja bi pokazala način ispitivanja mladića i mjerodavnost metodologije, a nisu dostavili ni analize koje su, po njihovim tvrdnjama, pokazivale nužnost uvođenja vojnog roka. Također, nisu dostavili potvrdu o navodno postojećim klasificiranim dokumentima povezanim uz analize.