index.hr index.hr

Msgr. Batelja odgovara na napise o "Tajnim Stepinčevim dnevnicima"

16:27, 10. listopada 2003.
NAPISI u tisku da je Alojzije Stepinac vodio tajne dnevnike nekorektni su i zlobni, piše u najnovijem listopadskom broju glasnika "Blaženi Alojzije Stepinac" postulator msgr. Juraj Batelja.

Ljetos se u nekim novinama često moglo pročitati napise o "tajnim Stepinčevim dnevnicima", "tajnim Stepinčevim pismima", a moglo se pročitati da je ministrica pravosuđa zatražila od Srbije i Crne Gore povrat "tajnih Stepinčevih dnevnika".

Po Bateljinim riječima takvo pisanje "sigurno bi bilo osuđeno u demokratskim prilikama javnog života ili bi bilo podvrgnuto barem dokaznom postupku". No to je teško očekivati u društvu, kako tvrdi, koje još nije odbolovalo porođajne muke i preobrazbu iz "narodne demokracije", diktature i bratskih diktatorskih zagrljaja.

"Poznato je da je on za svog upravljanja Zagrebačkom nadbiskupijom, iz obveze prema službi, vodio svojevrsni dnevnik - bilješke - o događajima koji su se odnosili na njegovu djelatnost ili život Crkve", piše Batelja. Dodaje kako je Zagrebačkoj nadbiskupiji i hrvatskom narodu ostavio pet svezaka dnevnika u kojima je zabilježio djelovanje zagrebačkog nadbiskupa.

Pritom napominje kako drugih dnevnika nadbiskup Stepinac nije vodio, stoga je uzaludno svako spominjanje te riječi "tajni" u takvu kontekstu. Istodobno tvrdi da nije pisao ni tajna pisma, kako je isticano prilikom smrti biskupa Kosa u početku srpnja.

Batelja, međutim pita, zašto su ti dnevnici nadbiskupa Stepinca bili oduzeti Zagrebačkoj nadbiskupiji, zbog čega su nošeni čak na vojni poligon pokraj Slunja, tko je dopustio njihovo filmiranje, zašto nije napravljen zapisnik o oduzetoj imovini i t.d.

Dnevnike je bivši predsjednik države Franjo Tuđman "presložene, ponovno uvezene i nanovo ukoričene" 1992. vratio Zagrebačkoj nadbiskupiji i uručio ondašnjem nadbiskupu kardinalu Franji Kuhariću, podsjeća Batelja, dodajući kako ih je uvezao Hrvatski državni arhiv u Zagrebu.

Ističe kako se nameće pitanje zbog čega su ostale prazne stranice što slijede nakon 30. rujna 1941. pa do 3. siječnja 1943., kojim nadnevkom počinje peti svezak. "Jesu li one takve bile u izvornom izgledu toga sveska dnevnika, ili su ostavljene prazne ili opljačkane zbog moguće manipulacije?", pita Batelja.

Podsjeća kako nadbiskup Stepinac svjedoči da je diktatorska ruka osim spomenutih dnevnika pokrala i dio cvrkvenog arhiva, stoga javno pita gdje se danas nalazi taj arhiv.

Smatra da bi u ime povijesne istine trebalo već jednom skinuti "sedam pečata" s arhiva Međunarodnoga crvenog križa u Ženevi u kojem su sačuvani dokumenti o djelovanju i pomoći zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca i Židovima i Srbima i svim ljudima koji su bili u nekoj nevolji.

"Kad se razotkrije ta tajna, onda će i Stepinčev lik svjetlije zasjati, vjerujemo i u savjesti i odgovornosti pojedinih hrvatskih novinara, koji tajnovitost tako rado povezuju uz ime nasvjetlijeg lika Crkve u Hrvata (papa Ivan Pavao II.) bl. Alojzija Stepinca", piše u tekstu "Bjelodanost, a ne tajna!" msgr. Juraj Batelja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
Podržite Index za 10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara