MUP će prikupljati više podataka o putnicima u avionima zbog straha od terorizma
Screenshot: YouTube
VLADA je sa sjednice u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela kojim se u naše zakonodavstvo implementira direktiva EU kojoj je cilj povećanja učinkovitosti u suzbijanju kriminaliteta s međunarodnim obilježjima.
Predloženim se zakonom stoga propisuje obveza i postupak prijenosa podataka o putnicima u zračnom prijevozu koje prikupljaju zračni prijevoznici te obrada tih podataka od strane nadležnih tijela, utvrđivanje nadležnih tijela za traženje i primanje podataka o putnicima, njihovu obradu i čuvanje, rokovi čuvanja podataka o putnicima, utvrđivanje tijela nadležnog za depersonalizaciju tih podataka te sankcije za neispunjenje obveza propisanih zakonom.
Pritom se zračnim prijevoznicima ne nameću nove obveze prikupljanja dodatnih podataka od onih koje su imali do sada u sklopu redovitog poslovanja, a dužni su ih dostavljati jedinici za informacije o putnicima ustrojenoj u MUP-u, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
MUP te podatke i rezultate obrade dostavlja tijelima nadležnima za postupanje u konkretnom slučaju, a ona mogu biti domaća i strana.
"Sredstva za provedbu su osiguranu u proračunu u okvirnom iznosu nešto većem od 21 milijun kuna, a navedeno će se financirati sredstvima iz fondova EU", kazao je Božinović.
Stiže i novi zakon o strukovnom obrazovanju
Vlada je u Sabor uputila i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strukovnom obrazovanju kojim se uređuje uspostava regionalnih centara kompetentnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje povezanih sa sektorom rada, a sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Ti će centri biti mjesta izvrsnosti koja će provoditi programe redovitog strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja kao i druge oblike formalnog i neformalnog obrazovanja, pružati inovativne modele učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora kod poslodavaca te visokokvalitetnu infrastrukturu, konstruktivnu i kreativnu suradnju sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice, ističe državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak.
Jača se i učenje temeljeno na radu pa se tako prvi put u strukovnom obrazovanju definira pojam učenja temeljenog na radu koje se mora provoditi u suradnji ustanove za strukovno obrazovanje i gospodarskih subjekata te se definiraju načini provedbe učenja temeljenog na radu.
Zakonom se omogućava razvoj nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma te kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje.
Također, poboljšava se provedba praktične nastave u strukovnim školama, posebno za učenike određenih zanimanja (trogodišnji programi obrazovanja) zbog ograničenja na rad maloljetnika pri provedbi praktične nastave i vježbi.
Prema konačnom prijedlogu zakona kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje ta ustanova treba donijeti najkasnije do 31. kolovoza tekuće godine prije početka školske godine u kojoj se počinje primjenjivati.
Velike kazne za avioprijevoznike koji ne budu dostavljali podatke
Zračni prijevoznici moći će biti kažnjeni novčanom kaznom i do 750 tisuća kuna ako MUP-u ne dostave podatke o putnicima, što će ubuduće morati temeljem odredbi zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela.
Ako ne dostavi podatke zračni prijevoznik kažnjava se, naime, novčanom kaznom od 150 do 300 tisuća kuna te odgovorna osoba u tvrtki sa 10 do 30 tisuća kuna, a ako ponovi prekršaj kazne su još strože, odnosno od 300 do 750 tisuća kuna za zračne prijevoznike te od 15 do 50 tisuća kuna za odgovornu osobu u toj tvrtki, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.
Obveza je država članica EU implementacija tog zakona od 25. svibnja ove godine, a njime se u hrvatsko zakonodavstvo implementira direktiva EU iz 2016. godine kojoj je cilj povećanja učinkovitosti u suzbijanju kriminaliteta s međunarodnim obilježjima.
Riječ je, kazao je Božinović, o važnom zakonu kad je u pitanju sveukupnost napora koje Vlada ulaže u ispunjavanje strateškog cilja pristupanja schengenu, ali i kad se govori o nacionalnoj sigurnosti Republike Hrvatske.
Zračni će prijevoznici MUP-ovom odjelu za informacije o putnicima u zračnom prometu morati dostavljati podatke koje i inače prikupljaju, odnosno ne nameće im se neka nova obveza prikupljanja.
Putnicima se ništa neće promijeniti osim što će svi ti podaci, koji se već i sada prikupljaju, biti dostupni i nacionalnoj jedinici za praćenje sigurnosti zračnog prometa, kazao je Božinović.
Nakon obrade tih podataka, ako se utvrdi mogućnost da bi određena osoba mogla biti uključena u kaznena djela, MUP dostavlja te podatke i rezultate obrade tijelu nadležnom za postupanje u konkretnom slučaju, a ona mogu biti domaća i strana.
U Hrvatskoj su to SOA, VSOA, Carinska uprava, Porezna uprava, Ured za sprječavanje pranja novca, Financijski inspektorat, DORH i sudovi, a što se tiče stranih to su ona tijela koje države članice nominiraju da su njihova nacionalna tijela te Europol, kazao je ministar.
Podaci o putnicima čuvaju se pet godina, a nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od dana njihova prijenosa svi se podaci depersonaliziraju odnosno korisnicima podataka nevidljive su informacije kojima se izravno može identificirati osoba na koju se podatak odnosi. Zadržavaju se samo sigurnosno relevantne stvari, pojašnjava Božinović.
Predloženi zakon, ističe ministar, osigurava potpuno poštivanje osobnih prava i nije diskriminirajući te se, primjerice, ne mogu prikupljati podaci o rasi, vjeroispovijesti, članstvu u sindikatu, političke preferencije i slično.
Implementacija informatičkog sustava za provedbu zakona koštat će nešto više od 21 milijun kuna, a sredstva su osigurana iz europskih fondova.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati