FORENZIČARI su danas počeli iskapanja na lokaciji na sjeveru Kosova, tražeći masovnu grobnicu koja bi mogla sadržavati posmrtne ostatke dvadesetak žrtava koji se vode kao nestali od rata 1990-ih, objavio je kosovski premijer Albin Kurti. Oko 13.000 ljudi, uključujući 11.000 kosovskih Albanaca, uglavnom civila, ubijeno je tijekom rata na Kosovu od 1998. do 1999. godine, u sukobu između srpskih snaga i kosovskih Albanaca. Gotovo 1600 osoba još se smatra nestalima.

Iskapanje masovne grobnice počelo je u selu Kaludri u općini Zubin Potok na sjeveru Kosova, rekao je premijer Kurti. Vlasti se nadaju da će tamo pronaći "posmrtne ostatke skupine od 23 intelektualca iz Mitrovice, liječnika, profesora i aktivista za ljudska prava, koji su oteti i koji se od 19. travnja 1999. godine vode kao nestali", objavio je Kurti na platformi X.

Pretrage lokacije počele su tri dana nakon uhićenja dvojice Srba iz Zubinog Potoka, prema navodima tužiteljstva. Vlasti su početkom tjedna također naznačile da su na mjestu događaja pronađeni ljudski ostaci, bez otkrivanja detalja.

Tužitelj Blerim Isufaj rekao je danas medijima tijekom posjeta lokaciji da je u ovoj fazi iskapanja još "prerano" govoriti o rezultatima. "Identifikacija zahtijeva vrijeme i pridržavanje strogih postupaka za pronalaženje i potom identifikaciju svakog tijela putem DNK analize", rekao je Isufaj.

Gotovo tri desetljeća nakon rata, zategnuti odnosi između Kosova i Srbije, koja nikad nije priznala neovisnost što ju je 2008. godine proglasila njezina bivša pokrajina, utječu i na proces potrage za nestalim osobama. Ipak, zajednička komisija sastavljena od kosovskih i srpskih specijalista sastala se prvi put u siječnju u Bruxellesu, više od dvije godine nakon najave njezina osnivanja.

Ta komisija trebala bi pokrenuti suradnju između Beograda i Prištine na lociranju mjesta s masovnim grobnicama. Među nestalima se 1100 žrtava odnosi na kosovske Albance, a oko 500 njih su Srbi, Romi ili pripadnici drugih manjina.