UNATOČ ostvarenom rastu fizičkog prometa i prihoda u ovoj sezoni, vodeće turističke kompanije u Hrvatskoj bilježe pad pokazatelja profitabilnosti uz značajno smanjenje rentabilnosti, pokazala je nova kvartalna publikacija Hrvatske udruge turizma (HUT) Turistički impuls Q4. Anketa provedena među vodećim turističkim kompanijama u Hrvatskoj o ključnim pokazateljima poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine pokazala je da su kompanije ostvarile porast prihoda od 5,3 posto, ali uz veći rast poslovnih rashoda, tako da je bruto dobit iz poslovanja manja nego u istom razdoblju prošle godine.

Pad rentabilnosti prijeti smanjenju investicija

Na smanjenu profitabilnost najviše je utjecao rast troškova rada. Turističke kompanije su za zaposlenike ove godine izdvojile prosječno 10,5 posto više, a pojedine kompanije gotovo 18 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Stopa rentabilnosti koja pokazuje dobit razdoblja u odnosu na ukupnu angažiranu aktivu smanjena je preko 10 posto, na izuzetno niskih 7,9 posto. Pokazatelj rentabilnosti jedan je od odlučujućih faktora pri donošenju investicijskih odluka, a u konkurentskim mediteranskim zemljama kreće se od 10 do 12 posto.

"Pad rentabilnosti u poslovanju najvećih turističkih kompanija ove sezone, koja je donijela rekordan broj turista, prijeti dodatnom smanjenju investicija u turizmu jer ozbiljni investitori ne mogu opravdati ulaganje u zemlju u kojoj je rentabilnost poslovanja i upola niža u odnosu na okruženje. Zbog toga u HUT-u pozdravljamo odluku Vlade o smanjenju PDV-a u turizmu kao vatrogasnoj mjeri za sektor, no istovremeno ističemo da je to tek prvi korak u osiguravanju minimalno jednakih uvjeta poslovanje kakve ima konkurencija na Mediteranu", izjavio je Veljko Ostojić, direktor HUT-a.

Turizam je, ističe Ostojić, jedan od rijetkih domaćih sektora koji ima potencijal značajnog rasta investicija, zaposlenosti i plaća, ali navodi i kako taj potencijal moramo osloboditi promjenom poslovnog okruženja.

Turska je lider po ovosezonskom turističkom rastu na Mediteranu

U pregledu ključnih trendova ove turističke sezone koje je izdvojio Turistički impuls Q4, ističe se novi veliki rast turističkih dolazaka u Tursku, koja je sa stopom rasta međunarodnih turističkih dolazaka od 14,5 posto u prvih deset mjeseci 2019. zauzela poziciju lidera na Mediteranu. Istodobno, Španjolska s minus 0,2 posto predstavlja najvećeg tržišnog gubitnika.

Hrvatska je, kako je naveo Ostojić, prema posljednjim podacima sustava e-Visitor (od 2. prosinca) ostvarila stopu rasta inozemnih turističkih dolazaka od 4,4 posto, uz stopu rasta inozemnih noćenja od 1,7 posto, što se uz sve izazove ove sezone, ističe, može smatrati vrlo dobrim rezultatom.

No unatoč rastu fizičkih pokazatelja, slabosti hrvatskog turizma su, kaže, dodatno naglašene.

"Prije svega to je niska zauzetost kapaciteta, najniža na Mediteranu, koja je u prvih 11 mjeseci ove godine i dodatno smanjena kao posljedica nastavka iznimno visokog rasta ponude smještajnih kapaciteta. Prosječna zauzetost komercijalnog smještaja u tom razdoblju u Hrvatskoj pala je na 22,6 posto. Istovremeno je stopa zauzetosti hotelskog smještaja iznosila gotovo dvostruko više - 42,6 posto", rekao je Ostojić.

Ekonomska kretanja u 2020. idu u korist Grčkoj i Turskoj

Kaže da u prognozama za sljedeću godinu najznačajniji postaju neizvjesnost i očekivanje recesije na našim glavnim emitivnim tržištima.

"Istraživanja pokazuju da stanovništvo naših emitivnih tržišta u očekivanju recesije bira destinacije koje osiguravaju bolji omjer vrijednosti za novac, što znači da će konkurencija u mediteranskom krugu iduće sezone biti još izraženija. Takva situacija ponovno najviše na ruku ide istočnim mediteranskim destinacijama, posebno Grčkoj i Turskoj", naveo je.

U takvom neizvjesnom ekonomskom i tržišnom okruženju kvaliteta ponude je, kaže, jedini jamac uspjeha, zbog čega je nužno nastaviti poboljšavati poslovni okvir u turizmu.

Propustimo li to učiniti, u HUT-u upozoravaju da već u srednjem roku, a pod tim misle u razdoblju od 3 do 5 godina, hrvatski turizam gubi utrku s konkurencijom, što bi zbog činjenice da turizam generira oko 20 posto BDP-a, izazvalo značajne negativne posljedice za cijelo domaće gospodarstvo.