IZRAELCI danas izlaze na birališta na izborima koje mnogi ocjenjuju kao najvažnije u recentnoj povijesti zemlje. Do 10 sati na birališta je izašlo 16,7 posto birača, a glasalo je ukupno 1,2 milijuna ljudi. Riječ je o najvećoj izlaznosti u tom dijelu dana od 1981. godine.

Prema anketama objavljenim u petak, aktualni premijer Benjamin Netanyahu i bivši načelnik glavnog stožera Gadi Eisenkot vode vrlo tijesnu utrku. Ipak, predviđanja su da nijedan od njihovih političkih blokova neće osvojiti 61 mandat potreban za parlamentarnu većinu, što bi moglo dovesti do tjedana ili mjeseci političkih pregovora, piše BBC.

Galerija

Sigurnost u središtu kampanje

Pitanje sigurnosti dominira kampanjom. Oporbeni blok oštro kritizira Netanyahua zbog sigurnosnih propusta koji su prethodili napadima pod vodstvom Hamasa 7. listopada. U tim je napadima ubijeno gotovo 1200 ljudi, a 251 osoba odvedena je kao talac u Gazu.

Oporba traži osnivanje neovisnog istražnog povjerenstva o napadima, čemu se Netanyahu dugo protivi i tvrdi da bi takvo tijelo bilo pristrano protiv njega. Unatoč kritikama, Netanyahu se ponovno predstavlja kao "Gospodin Sigurnost". Pritom ističe strateške pobjede u izraelskim ratovima na Bliskom istoku i svoj blizak odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Izraelski izborni sustav temelji se na proporcionalnoj zastupljenosti, pa su vlade uvijek koalicijske. Put do vlasti često je uključivao neočekivane saveze, no ovi su izbori posebno neizvjesni s jasno definiranim taborima. Eisenkot, na čelu nove stranke Yashar, glavna je figura takozvanog "bloka za promjene".

Ta skupina stranaka ima ideološke razlike, ali ih ujedinjuje cilj smjene Netanyahua. Među čelnicima bloka su i bivši premijer Naftali Bennett i Avigdor Lieberman, obojica desničari, te bivši general lijevih uvjerenja Yair Golan. Netanyahu, politički veteran koji je prvi put postao premijer 1996., za ostanak na vlasti treba novi savez s krajnjom desnicom i ultraortodoksnim strankama. One čine i njegovu sadašnju vladu, koja se smatra najdesnijom u povijesti Izraela.

Pitanje demokracije

Oporbeni blok upozorava i na prijetnju demokraciji pod Netanyahuom, protiv kojeg se vodi sudski postupak za korupciju, što on poriče. Netanyahu i dalje zagovara sporne reforme pravosuđa koje su prije napada 7. listopada izazvale masovne prosvjede.

Izraelski Channel 12 izvijestio je u nedjelju da je Netanyahu uoči izbora tražio hitnu vojnu akciju koja bi mogla izazvati sukob s Iranom, ali se tome usprotivio načelnik glavnog stožera Eyal Zamir. CNN je dan kasnije objavio da je Netanyahu pokušao nagovoriti Trumpa na nove napade na Iran, no Trump je to odbio. Netanyahu je demantirao oba izvještaja.

Pozornost je privukao i kada je u završnici kampanje objavio sliku nuklearne bombe koja pogađa Tel Aviv, generiranu umjetnom inteligencijom. Uz sliku je poručio da je on jedini vođa koji može zaštititi Izrael "ako se Iranci domognu nuklearnog oružja". Eisenkot ga je zbog toga nazvao "histeričnim".

Za pobjedu potrebna široka koalicija

Jedna od dominantnih tema je i vojna obveza. Netanyahuova vlada nije provela odluku Vrhovnog suda prema kojoj bi ultraortodoksni Židovi koji pohađaju vjerske škole trebali služiti vojsku. To je pitanje stvorilo duboke podjele u društvu, dok su tisuće drugih građana mobilizirane za nedavne ratove.

Što se tiče Gaze, Eisenkot ima sličan stav kao Netanyahu i obećao je okončati vladavinu Hamasa u roku od 18 mjeseci, bilo kroz mirovni plan pod vodstvom SAD-a ili vojnim putem. Izrael nastavlja s gotovo svakodnevnim napadima na Gazu, uz objašnjenje da cilja operativce Hamasa.

Prema podacima ministarstva zdravstva u Gazi koje vodi Hamas, a koje UN smatra pouzdanima, od početka rata u listopadu 2023. ubijeno je više od 74.000 ljudi. Izrael se suočava sa sve jačom međunarodnom osudom zbog načina vođenja rata, a odnosi sa saveznicima su se pogoršali.

Neizvjestan ishod

Na izborima sudjeluju i dva bloka arapskih stranaka, koje čine oko petinu stanovništva. Teoretski bi oni mogli odlučiti o pobjedniku, no gotovo sve vodeće židovske stranke odbacile su suradnju s njima. Iako se nagađalo da bi arapske stranke mogle neformalno podržati manjinsku vladu s Eisenkotom na čelu, Lieberman je kao ključni potencijalni partner takvu mogućnost odbacio. Zbog takvih stavova, izborna matematika je vrlo komplicirana.

Navodno se oko 70.000 ljudi vratilo iz inozemstva kako bi glasalo, a stotine tisuća mladih glasat će prvi put. Izlazne ankete bit će objavljene u 22 sata, no rezultati se mogu razlikovati od konačnih. Glasovi stotina tisuća vojnika i rezervista počet će se brojati tek u srijedu, što bi moglo donijeti kasnu prednost desnim strankama.

Ishod kojeg se mnogi pribojavaju je politička blokada, situacija u kojoj nijedan blok ne može sastaviti većinu. U tom bi se slučaju raspisali novi izbori, a Netanyahu bi ostao na funkciji tehničkog premijera. Između 2019. i 2022. godine Izrael je pet puta izlazio na izbore jer stranke nisu uspijevale formirati stabilnu vlast.