VIDEO NASA vizualizirala stvarni gravitacijski oblik Zemlje
GRAVITACIJSKA sila nije jednaka na svim dijelovima Zemlje, a ta neravnomjernost utječe i na stvarni oblik našeg planeta. NASA je ovog ljeta objavila vizualizaciju koja zorno prikazuje te globalne razlike, piše Euronews.
Što je geoid?
Geoid je naziv za matematički model koji prikazuje kako bi Zemlja izgledala da je oblikuju isključivo gravitacija i rotacija. Kada bi se s oceana uklonili svi vanjski utjecaji poput plime, vjetrova i struja, njihova površina ne bi bila savršeno okrugla, već bi imala suptilna udubljenja i uzvišenja.
NASA-ina vizualizacija te varijacije preuveličava 10.000 puta, pa Zemlja na prikazu izgleda poput nepravilnog krumpira. Model zapravo predstavlja zamišljenu globalnu razinu mora, koja se proteže i ispod kontinenata, i važno je naglasiti da se ne radi o stvarnom fizičkom obliku Zemljine površine.
Uzroci gravitacijskih razlika
Gravitacijsko polje našeg planeta nije uniformno jer masa nije ravnomjerno raspoređena. Na njega utječu planinski lanci, oceanski jarci, ali i razlike u gustoći materijala duboko u unutrašnjosti Zemlje. Područja s većom koncentracijom mase jače privlače vodu i na modelu geoida stvaraju uzvišenja. S druge strane, ondje gdje je gravitacija slabija, teoretska razina mora je niža i stvara udubljenja.
Podaci, ekstremi i primjena
Iako su na vizualizaciji razlike u visini preuveličane, stvarni raspon između najviše i najniže točke geoida iznosi 191 metar. Najviša točka nalazi se kod Islanda i doseže 85 metara iznad referentne razine, dok je najniža zabilježena južno od Indije, na 106 metara ispod te razine. Referentna razina pritom je idealizirani matematički model Zemlje koji služi kao nulta točka za mjerenje odstupanja.
Model je nastao na temelju više od milijardu mjerenja prikupljenih tijekom 15 godina s 19 različitih satelita. U projektu su, između ostalih, sudjelovali NASA-ina misija GRACE i satelit GOCE Europske svemirske agencije.
Znanstvenici koriste geoid za praćenje promjena u Zemljinom gravitacijskom polju koje nastaju zbog kretanja vode, leda i čvrste mase. Iz NASA-e ističu kako su ti podaci neophodni i za precizno kartiranje, geodetska mjerenja i modernu navigaciju.
