Foto: FAH

MINISTRI zemalja članica NATO saveza nedavno su odlučili rasporediti vojne postrojbe u zemljama istočne Europe. Militarizacija područja na granici s Rusijom prvi put nakon završetka Hladnog rata mogla bi dodatno zategnuti odnose s Rusijom, ionako zategnute nakon aneksije Krima, što po mišljenju analitičara nije dobro.

Na summitu NATO-a u Varšavi početkom idućeg mjeseca bit će potvrđena odluka donesena na ministarskom sastanku u Bruxellesu. U Baltičkim zemljama i Poljskoj bit će raspoređena 4 međunarodna bataljuna, sastavljena na principu rotacije, kao i potporne postrojbe u Rumunjskoj. NATO želi poslati poruku da će u slučaju bilo kakve ugroze jedne članice, reagirati cijeli savez, istaknuo je glavni tajnik Jens Stoltenberg. Na popisu rizika, na samom vrhu je Rusija.

"Poslat ćemo jasan signal da je NATO spreman obraniti svaku članicu, no naravno naša obrana i odlučnost ne uzda se u samo 4 bataljuna, to je tek dio postroja s kojim ćemo se suočiti s izazovima", kazao je Stoltenberg.

Rusija kao prijetnja

Formiraju se specijalne snage za eventualni odgovor na ruski napad, američka vojska opet je prisutna u Europi i opet se izvode opsežne vojne vježbe. Europa se militarizira prvi put nakon Hladnog rata što nije dobro, smatra politologinja Lidija Čehulić Vukadinović.

"Živjet ćemo u vrijeme hladnog mira, neće doći do velikog 3. svjetskog rata, ali ćemo živjeti u vremenima zategnutih odnosa na relaciji NATO- Rusija, što nije dobro", kaže

Pristupi li NATO širenju na pojedine istočnoeuropske zemlje, bivše članice sovjetskog saveza, Rusija neće mirno gledati, kaže Čehulić Vukadinović.

"Crnu Goru nije uspjela spriječiti, ali budite uvjereni ako NATO pokuša ići na zbližavanje s Ukrajinom, s Moldavijom, Bjelorusijom tu će Rusija reagirati pa i čak upotrebom vojnih sredstava na način da se intervenira u tim zemljama i izazove kriza", objašnjava.

Zaoštravanje odnosa

Zaoštravanje odnosa s Rusijom negativno će se odraziti na europsko gospodarstvo.

"SAD-u je lako ne imati dobre odnose s Rusijom, ali većina članica NATO-a europskih zemalja ovisi o njih, od energenata, političkih kontakata, kulturnih, sportskih, financijskih veza, prema tome europska gospodarstva mnogo više trpe od ne samo sankcija nego ukupno loših odnosa s ruskom federacijom", kaže Čehulić Vukadinović.

NATO će ovim odlukama demonstrirati snagu, no pitanje je koliko je ona realna. NATO je u smislu ljudstva i oružja, brojem članica i površinom najveći međunarodni vojni savez na svijetu, no u operazivnom dijelu je slabost pokazao više puta, posljednji put u migranstkoj krizi. Njegova slaba karika su politički odnosi jer članice imaju mogućnost vlastitog odlučivanja.