NATO jača svoju prisutnost na Arktiku, no taj je potez manje usmjeren na odvraćanje Rusije, a više na odvraćanje Donalda Trumpa. Dok se Savez uoči sastanka ministara obrane u Bruxellesu ovog četvrtka žuri pojačati svoje aktivnosti na Arktiku, diplomati i stručnjaci kažu da je riječ uglavnom o promjeni brenda s ciljem umirivanja američkog predsjednika - kao odgovor na prijetnju koja je uvelike preuveličana, piše Politico.

Politico je razgovarao s 13 NATO-ovih diplomata, dužnosnika Saveza i vojnih analitičara, od kojih su neki zatražili anonimnost kako bi mogli slobodno govoriti o osjetljivim temama. Oni ukazuju na značajan zaokret unutar NATO-a prema toj regiji, potaknut snažnim pritiskom SAD-a zbog Trumpovih prijetnji aneksijom otoka. Ipak, ističu da je taj zaokret prvenstveno politički motiviran, a ne rezultat neposredne vojne potrebe.

Prekretnica

Dok NATO službeno predstavlja svoju novu misiju "Arktički stražar" kao ključnu, diplomatski napori pokazuju namjeru američkih saveznika da zadrže Washington na svojoj strani usred zabrinutosti da bi neuspjeh u udovoljavanju Trumpu oko Grenlanda mogao biti katastrofalan.

"Suočeni s pojačanom vojnom aktivnošću Rusije i rastućim interesom Kine na dalekom sjeveru, bilo je ključno da učinimo više", rekao je jučer novinarima glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Trumpova prijetnja Grenlandu u siječnju bila je prekretnica za mnoge europske zemlje, učvrstivši njihovo mišljenje o SAD-u kao trajno nepouzdanom savezniku. To pitanje nadvija se i nad Münchenskom sigurnosnom konferencijom ovog vikenda, gdje će se američki državni tajnik Marco Rubio sastati s mnogim savezničkim čelnicima.

Napuhana prijetnja

Stručnjaci kažu da su sigurnosni strahovi uglavnom preuveličani te da je NATO i više nego sposoban nositi se s Rusijom na Arktiku. "Nadam se da će samo preimenovati neke postojeće aktivnosti", rekao je Karsten Friis, znanstveni suradnik i stručnjak za arktičku sigurnost na Norveškom institutu za međunarodne poslove.

"Ako bude uključeno mnogo ljudstva... pogotovo na Grenlandu, onda će to biti skupo." "Prijetnja je više hipotetska nego stvarna", priznao je jedan diplomat NATO-a, dodajući da inicijativa ima jasan "simboličan i komunikacijski aspekt".

Anketa koju je za Politico provela agencija Public First u pet zemalja pokazala je da većina ljudi u SAD-u, Kanadi, Francuskoj, UK-u i Njemačkoj smatra da je Trump bio ozbiljan u namjeri da preuzme Grenland.  Većina ispitanika vjeruje da je to činio kako bi se domogao prirodnih resursa i povećao američku kontrolu nad Arktikom, dok je samo manjina smatrala da je motiviran prijetnjom Rusije i Kine.

Iskustvo u regiji

Nakon što je višekratno odbijao isključiti upotrebu sile za preuzimanje Grenlanda, američki predsjednik prošlog je mjeseca konačno odustao od svoje kampanje za stjecanje tog danskog teritorija. Odustajanju je pomoglo obećanje Ruttea i saveznika da će NATO ozbiljnije shvatiti arktičku sigurnost.

No, stručnjaci ostaju duboko skeptični u pogledu vojne potrebe za takvim pothvatom. "Ne mislim da NATO ima nedostatak sposobnosti na Arktiku... Sjedinjene Države imaju sposobnost rasporediti svoje snage na Grenland kako bi obranile Savez", rekao je Matthew Hickey, analitičar i bivši dužnosnik u Centru za studije arktičke sigurnosti Ted Stevens, povezanom s američkom vladom.

Budući da SAD može poslati "tisuće" vojnika na Grenland s Aljaske "unutar 12 do 24 sata" i ima iskustvo djelovanja u regiji zahvaljujući svojim dvogodišnjim vježbama na ledu, "ovdje se zapravo više radi o komunikacijskom, a ne o funkcionalnom nedostatku", kazao je.

Washington je naveo razne buduće prijetnje arktičkom otoku: preveliku flotu ledolomaca Moskve i njezine hipersonične projektile koji bi jednog dana mogli neotkriveno preletjeti Grenland, rastuću rusku i kinesku suradnju te otapanje morskog leda koje otvara nove pomorske rute za sumnjiva plovila.

Suradnja sila

No u praksi, "prijetnja se nije promijenila od Hladnog rata", rekao je profesor Friis. SAD može lako nadograditi svoj sustav radarskog ranog upozoravanja na projektile na Grenlandu, tvrdi on, dok će otapanje leda samo pojačati vrlo marginalnu komercijalnu pomorsku rutu na Sjevernom morskom putu blizu Rusije, nigdje blizu Grenlanda.

Ledolomci imaju malu vojnu primjenu i lako ih je pratiti, dodao je Friis. Kineska i ruska suradnja na Arktiku, u međuvremenu, ostat će "uglavnom simbolična", rekao je Marc Lanteigne, profesor političkih znanosti i stručnjak za Kinu na Arktičkom sveučilištu u Norveškoj.

Objasnio je da je Moskva "nervozna" zbog dugoročnih planova Pekinga za regiju i malo je vjerojatno da će mu odobriti prošireni pristup. Ako prijetnja i postoji, ona je na europskom Arktiku. Tamo ruska Sjeverna flota sa sjedištem na poluotoku Kola uključuje šest operativnih podmornica na nuklearni pogon, navodi Ståle Ulriksen, sveučilišni predavač na Kraljevskoj norveškoj pomorskoj akademiji.

Projekcija sile

Unatoč tome, Rusija je "značajno nadjačana" od strane NATO-a, rekao je Sidharth Kaushal, viši istraživač na institutu Royal United Services. Od početka sveobuhvatnog rata protiv Ukrajine, Moskva je izgubila dvije od tri brigade stacionirane na dalekom sjeveru, a obuka njihovih zamjena trebala bi potrajati "pola desetljeća ili više".

U međuvremenu, Norveška, Njemačka, Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo nabavljaju pomorske patrolne zrakoplove Boeing P-8 kako bi bolje nadzirale regiju. Švedska i Finska pridružile su se NATO-u kao rezultat ruskog rata, dodatno jačajući arktičku snagu Saveza.

Zbog svega toga, dodatna arktička misija usmjerena na Grenland čini se "pomalo besmislenom", rekao je vojni stručnjak Ulriksen. Ipak, službeni stav Saveza jest da je ovo potrebna projekcija sile. Dužnosnik NATO-a rekao je da će inicijativa "dodatno ojačati položaj NATO-a na Arktiku", uključujući zajedničke vježbe "s desecima tisuća pripadnika osoblja i opremom... za uspješno djelovanje u arktičkim uvjetima".

Detalji misije i njezina svrha

U početku će misija "Arktički stražar" postojeće vježbe, poput danske vježbe "Arktička izdržljivost" na Grenlandu, staviti pod okrilje Zajedničkog zapovjedništva NATO-a u Virginiji. S vremenom bi to moglo značiti slanje zrakoplova i pomorskih patrola ili uspostavljanje stalnog zapovjedništva, navode dvojica NATO-ovih diplomata.

Međutim, baziranje više vojnika na Grenlandu bilo bi rasipanje resursa, smatra Rose Gottemoeller, bivša zamjenica glavnog tajnika NATO-a i američka podtajnica za obranu. "Stalna raspoređivanja su skupa i nisu opravdana trenutnim okolnostima."

Ipak, za neke saveznike, izdvajanje novca i opreme poštena je cijena kako bi se spriječio raspad Saveza. "Možda to nije... najbolji način korištenja ograničenih resursa koje imamo", rekao je četvrti diplomat NATO-a, ali "alternativa je dopustiti da se Savez raspadne."

"Ako je cijena koju treba platiti slanje dva broda na Grenland i 500 vojnika za povremene zajedničke vježbe, onda se to možda i isplati."