SUMMIT G20 u Rio de Janeiru počeo je jučer neočekivanim napretkom jer su članice objavile završnu deklaraciju prvog dana razgovora premda ona uključuje samo opće izjave o sukobima na Bliskom istoku i u Ukrajini. Brazil, kao zemlja domaćin, uspješno je oblikovao program, ugradivši u dokument glavne prioritete svojeg predsjedanja G20, uključujući borbu protiv gladi i klimatskih promjena uz napore za reformu međunarodnih organizacija.

Čelnici G20 zemalja također su izrazili svoju predanost učinkovitijem oporezivanju superbogatih i ponovili međunarodno dogovoreni cilj ograničavanja globalnog zatopljenja na 1.5 Celzijevih stupnjeva u usporedbi s predindustrijskim dobom. Unatoč početnoj zabrinutosti zbog potencijalnog neslaganja argentinskog ultraliberalnog predsjednika Javiera Mileija, G20 je uspio izraditi zajedničku deklaraciju sa sastanka na vrhu od 85 točaka.

Istaknuto da glad nije uzrokovana nedostatkom resursa ili znanja

Ključna točka dogovora bilo je nastojanje da se reformira Vijeće sigurnosti UN-a, s konačnom deklaracijom koja poziva na "reprezentativnije, inkluzivnije, učinkovitije, djelotvornije, demokratskije i odgovornije" vijeće. Kao ni na prošlogodišnjem summitu u Indiji, nije bilo izričite osude ruske agresije u Ukrajini, za razliku od snažnog stava zauzetog na summitu na Baliju 2022.

Umjesto toga iznesena je samo opća referenca na "ogromnu ljudsku patnju i negativan utjecaj ratova i sukoba diljem svijeta", naprimjer na sigurnost hrane i energije. Summit je također obilježio pokretanje Globalnog saveza protiv gladi i siromaštva.

U završnoj izjavi istaknuto je da glad nije uzrokovana nedostatkom resursa ili znanja, već nedostatkom političke volje da se osigura pristup hrani za sve. Također se ne spominju napadi militantne palestinske skupine na Izrael 7. listopada, u kojima je ubijeno 1200 ljudi, uglavnom civila. Uoči summita iz krugova njemačke vlade rečeno je da bi takva završna izjava bila "neprihvatljiva".

U završnoj deklaraciji umjesto toga spominje se "duboka zabrinutost zbog katastrofalne humanitarne situacije u Pojasu Gaze i eskalacije u Libanonu". Humanitarna pomoć mora se hitno proširiti, a zaštita civilnog stanovništva ojačati, stoji u dokumentu, u jasnoj poruci Izraelu.

Izraelski šef diplomacije tražio da se prizna pravo Izraela na samoobranu

G20 također ponovno potvrđuje "palestinsko pravo na samoodređenje" i "nepokolebljivu predanost viziji dvodržavnog rješenja u kojem Izrael i palestinska država žive u miru unutar sigurnih i priznatih granica, u skladu s međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama UN-a".

Prije summita izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar pozvao je države G20 da priznaju pravo Izraela na samoobranu, traže oslobađanje svih talaca te osude Hamas i Hezbolah, protiv kojih se Izrael bori u Pojasu Gaze odnosno Libanonu. "Izjava u kojoj se ne spominju te točke samo bi ohrabrila Iran i njegove saveznike da nastave sijati nestabilnost po Bliskom istoku", napisao je Saar.

Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva najavio je pokretanje Globalnog saveza protiv gladi i siromaštva na početku G20 u Riju. "Glad i siromaštvo nisu rezultat oskudice ili prirodnih pojava", rekao je Lula. Umjesto toga oni su rezultat političkih odluka koje dovode do isključivanja velikog dijela čovječanstva, rekao je.

Inicijativa je jedna od središnjih tema brazilskog predsjedanja G20, koja okuplja najveća svjetska gospodarstva, a dobila je javnu podršku 81 zemlje. Skupina će razmjenjivati ​​iskustva i koordinirati mjere za sigurnost hrane, rekao je Lula: "Ovo će biti naše najveće nasljeđe."

I Europska unija će se priključiti inicijativi

Brazilski čelnik rekao je da je borba protiv gladi i siromaštva uvjet za stvaranje mirnog svijeta. Međuamerička razvojna banka već je obećala 25 milijardi dolara za ovu inicijativu. Međunarodna neprofitna organizacija Oxfam zahtijevala je da i same zemlje G20 imaju značajna javna ulaganja u poljoprivredu.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će se u inicijativu uključiti i Europska unija. Lula je također pozvao na jači multilateralizam, naglašavajući potrebu za inkluzivnijim i reprezentativnijim globalnim institucijama kako bi se osigurala stabilnost i poticao mir.

"Stabilnost svijeta ovisi o reprezentativnijim institucijama", rekao je Lula, ističući važnost uključivanja različitih glasova u forume za donošenje odluka. Tu je raznolikost opisao kao "put do mira" i ključnu za ravnotežu u globalnom upravljanju.

Lula je pozvao na brzu reformu međunarodnog poretka, upozoravajući da ne treba čekati da krize poput svjetskih ratova ili ekonomskog kolapsa potaknu promjene. "Budućnost će biti multipolarna", rekao je, zalažući se za proaktivne korake koji će odražavati promjenjivo globalno okružje.

Ključni prioritet brazilskog predsjedanja G20 je temeljita revizija međunarodnih organizacija, koje je Lula kritizirao kao zastarjele i nepravedne. Optužio je Vijeće sigurnosti UN-a za manjak kredibiliteta i osudio institucije poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za miješanje u unutarnje stvari dužničkih zemalja.