ZBOG nesnosne vrućine Toronto je odlučio držati gradske bazene otvorenima gotovo do ponoći. Britanci masovno bježe na obalu. Francuzi su iz podruma izvukli ventilatore kako bi lakše preživjeli sparne noći. U Nizozemskoj su otkazani brojni koncerti i sportska događanja na otvorenom. Sve to pokazuje da je ljeto doseglo svoj vrhunac - ali kalendarski je tek počelo.

Toplinski valovi koji posljednjih dana pogađaju Kanadu, sjeveroistok SAD-a i sjevernu Europu zajednički imaju jednu stvar: dolaze neuobičajeno rano. Tajming upućuje na širi trend povezan s klimatskim promjenama uzrokovanima ljudskim djelovanjem - ljetne temperature sve ranije ulaze u lipanj, a zadržavaju se i dublje u rujnu. Time se produžuje razdoblje potencijalno ekstremnog vremena i povećava rizik od posljedica toplinskih udara, piše Washington Post.

Galerija

Ljeto se širi na lipanj i rujan

"Zasigurno vidimo produljenje ljeta prema rubnim mjesecima", rekao je Carlo Buontempo, direktor europske službe Copernicus za klimatske promjene. Taj pomak događa se iznimno brzo.

Između 1979. i 2000., prosječna temperatura na sjevernoj hemisferi u pravilu bi premašila 21 stupanj Celzija, što označava najtoplije razdoblje ljeta, oko 10. srpnja i trajala bi oko pet tjedana, pokazuju podaci Sveučilišta Maine. No prošle godine, koja je bila najtoplija u povijesti mjerenja, ta prosječna temperatura zadržala se iznad 21 °C od 13. lipnja do 5. rujna.

Rekordi se ruše tjednima prije nego prije 20 godina

Ova godina možda još ne slijedi isti povijesni tempo – ali je tjednima ispred prosjeka iz prošlih desetljeća. Prošlog tjedna, prema posljednjim dostupnim podacima, prosječna temperatura na sjevernoj hemisferi iznosila je 20.91 °C. "U usporedbi s 20. stoljećem, ovo je prilično neobično", rekla je Sonia Seneviratne, klimatologinja s ETH Zürich.

Iako produljeno ljeto nekima može zvučati privlačno, donosi i ozbiljne zdravstvene rizike, osobito za starije, kronične bolesnike i ljude koji si ne mogu priuštiti rashlađivanje. U Europi se smrtnost povezana s vrućinom povećala za 30 posto u posljednja dva desetljeća.

Istraživanja pokazuju da toplinski valovi koji stignu rano u sezoni mogu biti opasniji od kasnijih jer se tijelo još nije prilagodilo, a ljudi nisu spremni nositi se s njima.

Više ljudi umire zbog vrućine, pogotovo na početku ljeta

Američka agencija za zaštitu okoliša navodi da su toplinski valovi u posljednjih 70 godina postali duži, češći i intenzivniji. Pritom se i sezona u kojoj su mogući toplinski udari znatno proširila - s manje od 50 dana u 1990-ima na 70 dana u 2020-ima.

Visoke temperature iznad 32.2 °C ove su godine već zahvatile veće dijelove kopna nego što je uobičajeno. Od početka siječnja do sredine lipnja ove godine, 163 od 171 dan bio je iznadprosječan po količini kopna pogođenog ovakvom vrućinom.

Tijekom siječnja, ožujka, kraja travnja, svibnja i početka lipnja zabilježene su veće površine pogođene visokom toplinom nego u bilo kojoj godini od 1980., što se poklapa s dugotrajnim ranim toplinskim valovima u južnoj Aziji.

Ledenjaci se tope ranije nego prije

Rane ljetne vrućine imaju širok raspon posljedica - mijenjaju uzorke rasta usjeva, pogoršavaju nestašicu vode i produljuju sezonu požara. Ovog tjedna na grčkom otoku Chiosu proglašeno je izvanredno stanje i evakuirani su stanovnici zbog požara koji su poharali šumska područja, među prvima ove godine. Nakon više godina sušnih i ekstremno vrućih sezona, Grčka se pripremila s rekordnim brojem vatrogasaca.

Neuobičajeno visoke temperature stigle su i do švicarskih Alpa, gdje su se ledenjaci počeli topiti i gubiti masu nekoliko tjedana ranije nego što je uobičajeno, rekao je glaciolog Matthias Huss, voditelj švicarskog programa za praćenje ledenjaka GLAMOS.

"Definitivno ne izgleda dobro za švicarske ledenjake", napisao je Huss na društvenim mrežama. "O ne, kamo ideš 2025.?"

Toplinski valovi ne pogađaju samo Sjevernu Ameriku i Europu. U Japanu je u posljednjih nekoliko dana oboren niz dnevnih temperaturnih rekorda. Temperature su daleko iznad normale i u Mongoliji, Rusiji i zapadnoj Kini - u nekim gradovima čak 10 °C više od prosjeka.

Led se topi, šume gore, ljudi bježe

Znanstvenici jasno povezuju globalni porast temperatura s emisijama stakleničkih plinova koje ljudi ispuštaju u atmosferu - većinom izgaranjem fosilnih goriva - posljednja dva stoljeća. Emisije i dalje rastu, a tempo zagrijavanja se ubrzava: deset najtoplijih godina u povijesti dogodilo se u posljednjem desetljeću. Zemlja također zadržava sve više topline u oceanima, što podiže temperature mora. A više vlage u atmosferi dovodi do jačih uragana, ciklona i razornijih poplava.

Kad je toplinski val prije nekoliko dana zahvatio Britaniju, znanstvenici iz skupine World Weather Attribution izjavili su da se ovakav događaj može očekivati svakih pet godina. Prije industrijskog doba, jugoistok Engleske bi sličnu vrućinu iskusio jednom u 50 godina. "Svi podaci pokazuju snažan i statistički značajan porast lipanjskih toplinskih valova kako se svijet zagrijava", zaključili su znanstvenici.