Švicarski birači idućeg mjeseca na referendumu odlučuju o prijedlogu pooštravanja državne neutralnosti. Ako prijedlog prođe, Švicarska više neće moći uvoditi ekonomske sankcije niti surađivati s NATO-om, piše Reuters. Kampanju, koja je diljem zemlje vidljiva kroz plakate s golubicom mira i porukom protiv rata, podržava Kremlj. Istovremeno, ona je potaknula i bojazan od moguće izolacije Švicarske od europskih susjeda.

Ankete pokazuju da će birači vjerojatno odbaciti inicijativu. Prema nedavnom istraživanju, 62 posto ispitanika je protiv, a 36 posto je podržava. Politolog Fabio Wasserfallen ipak napominje da bi se razlika mogla smanjiti jer zagovornici promjena ulažu više novca u kampanju od protivničkog tabora. Švicarska neutralnost međunarodno je priznata od 1815. godine, a dio ustava je od 1848. Smatra se da je upravo ona sačuvala zemlju od oba svjetska rata.

Zagovornici: Neutralnost se urušava

Christoph Blocher, iskusni političar iz desničarske Švicarske narodne stranke (SVP) koja stoji iza inicijative, tvrdi da je taj status ugrožen. Prema njegovom mišljenju, to se dogodilo nakon što je Švicarska 2022. uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

"Švicarska nije ratovala 200 godina zato što je ostala trajno naoružana i neutralna", izjavio je Blocher za Reuters. Ustav ne definira izričito uvjete švicarske neutralnosti. Njezin opseg određuje Haška konvencija iz 1907. koja nalaže da neutralne države ne smiju dopustiti vojnu upotrebu svog teritorija i moraju biti nepristrane prema zaraćenim stranama.

Blocher, koji je ranije vodio uspješne kampanje protiv čvršćih veza s Europskom unijom, smatra da je neutralnost narušena. Ističe kako Rusija sada vidi Švicarsku kao sudionicu sukoba upravo zbog sankcija. "Treći svjetski rat možda nije tako daleko. Tada će biti važno jesmo li vjerodostojno neutralni ili nismo", rekao je.

U raspravu se uključilo i rusko Ministarstvo vanjskih poslova. Glasnogovornica Marija Zaharova na društvenim je mrežama kritizirala Švicarsku zbog usklađivanja sankcija s onima Europske unije. "Pravno gledano, fleksibilna neutralnost zapravo znači da neutralnosti nema", poručila je Zaharova, koja je i sama pod švicarskim sankcijama.

Inicijativom se traži da se u ustav unese odredba po kojoj se Švicarska ne smije pridruživati vojnim ili obrambenim savezima, osim u slučaju izravnog napada. Prijedlog također uključuje zabranu uvođenja bilo kakvih sankcija koje nisu odobrili Ujedinjeni narodi.

Vlada: Prijedlog šteti nacionalnoj sigurnosti

Švicarska vlada i većina političkih stranaka, s iznimkom SVP-a, protive se prijedlogu. Ministar vanjskih poslova Ignazio Cassis upozorava da bi usvajanje prijedloga naštetilo nacionalnoj sigurnosti i onemogućilo zajedničke vježbe s NATO-om.

"Mogli bismo samo verbalno osuđivati, ali ne bismo mogli poduzeti konkretne korake. To bi nam sigurno stvorilo velike probleme sa susjedima", izjavio je Cassis na konferenciji za novinare. Vladini pravni analitičari smatraju da nema potrebe mijenjati model koji se do sada pokazao uspješnim. Kao primjer navode nedavnu zabranu preleta američkih vojnih aviona tijekom sukoba u Iranu.

"Neutralnost je jasno definirana i prepoznata u cijelom svijetu", rekao je Franz Perrez, voditelj odjela za međunarodno pravo u Ministarstvu vanjskih poslova. "Provedba ovih mjera ne bi učinila Švicarsku neutralnijom."

Politolog Laurent Goetschel sa Sveučilišta u Baselu smatra da bi slogani poput "Ne ratu, da neutralnosti" mogli privući birače koji ne razumiju u potpunosti kako se neutralnost primjenjuje u praksi. "Neutralnost nije dogma", dodao je. "Ima smisla da Švicarska bude neutralna, ali način na koji se ona provodi trebao bi biti u nadležnosti vlade, a ne fiksiran u ustavu." Referendum se održava 27. rujna.