NIZOZEMSKI ministar obrane Gijs Tuinman iznenadio je javnost tvrdnjom da je moguća softverska neovisnost borbenih zrakoplova F-35, sugerirajući da bi se taj avion doslovno moglo "hakirati" poput iPhonea, prenose nizozemski mediji pozivajući se na njegove izjave u jednom podcastu.

Na pitanje može li Europa modificirati F-35 bez odobrenja Sjedinjenih Država, Tuinman je odgovorio: "To nije poanta... Vidjet ćemo hoće li Amerikanci pokazati svoje pravo lice", rekao je Tuinman.

"Reći ću nešto što ne bih smio"

"Reći ću nešto što nikada ne bih smio reći, ali svejedno ću to učiniti. Baš kao i iPhone, i F-35 se može hakirati. Neću o tome reći ništa više", dodao je ministar.

Tuinman je u istom razgovoru naglasio da je F-35 uistinu zajednički proizvod više zemalja. "F-35 je doista zajednički proizvod. Britanci izrađuju Rolls-Royce motore, a i Amerikanci ih jednostavno trebaju", rekao je.

Izjava u osjetljivom trenutku

Ministar nije dodatno pojasnio što je točno mislio pod mogućnošću "hakiranja" zrakoplova, no njegove izjave dolaze u trenutku zahlađenja transatlantskih odnosa i pritiska Washingtona na europske zemlje da preuzmu veći dio tereta obrane i sigurnosti kontinenta.

Dosad je Izrael jedina država za koju je poznato da je uspješno ispregovarala pravo ugradnje vlastito razvijenog softvera u svoje F-35 zrakoplove, koji se i dalje smatraju najnaprednijima na tržištu.

Što je F-35 i zašto je bitno može li se hakirati?

F-35 Lightning II je višenamjenski borbeni avion pete generacije koji proizvodi američki Lockheed Martin i koji danas koristi više od deset zemalja, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italiju, Nizozemsku, Norvešku i Izrael.

Riječ je o letjelici razvijenoj za nadmoć u zraku, napade na kopnene ciljeve i prikupljanje obavještajnih podataka, s naglaskom na "nevidljivost" (stealth), umreženost i integraciju s drugim sustavima. Prema podacima američkog Ministarstva obrane i proizvođača, F-35 je zamišljen kao okosnica zapadnih zračnih snaga u narednim desetljećima.

Pitanje može li se F-35 "hakirati" ili softverski modificirati bez odobrenja SAD-a bitno je jer je avion u velikoj mjeri oslonjen na složene digitalne sustave, šifriranu komunikaciju i centralizirane nadogradnje softvera.

Kontrola nad kodom, nadogradnjama i pristupom osjetljivim sustavima izravno je povezana s operativnom neovisnošću država korisnica. Stručnjaci godinama upozoravaju da je kod modernih borbenih sustava kibernetička sigurnost jednako važna kao i fizička zaštita, jer potencijalna ranjivost softvera može imati strateške posljedice.