NJEMAČKO gospodarstvo gubi korak s konkurencijom, upozorila je središnja banka, izdvojivši među gubitnicima strojarsku, kemijsku i industriju elektronike.

Udio njemačkog izvoza u svjetskim tržištima smanjuje se od 2017. godine, a od 2021. taj je trend ubrzao, navodi Bundesbank u najnovijem mjesečnom izvješću.

Stagnacija treću godinu zaredom

Slab izvoz važan je faktor krize u njemačkom gospodarstvu, koje se suočava s prijetnjom stagnacije i u 2025., treću godinu zaredom, naglasili su.

Njemačka kaska na globalnom tržištu za drugim zemljama eurozone, za Sjedinjenim Državama i za Kinom. Njezina je pozicija donekle poboljšana u 2023., ali već u 2024. ponovno je oslabila.

Sačuvani tržišni udio njemačkih izvoznika značio bi za gospodarstvo višu stopu rasta u razdoblju od 2021. do 2024. godine za 2,4 postotna boda, izračunali su u Bundesbanku.

Izvješće Bundesbanke zvoni na uzbunu budući da je njemačko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi upravo o vanjskoj trgovini. Gotovo svako četvrto radno mjesto ovisi o izvozu, koji se lani smanjio, a danas je pod značajnim pritiskom zbog carinskog spora sa SAD-om.

Slabija potražnja

Posebno zabrinjava što se smanjeni udjeli u izvoznim tržištima između 2021. i 2023. mogu pripisati pogoršanoj konkurentskoj poziciji u ključnim sektorima. Središnja banka izdvaja strojarstvo, elektronički sektor te kemijsku i metalnu industriju.

Tome valja dodati i slabu svjetsku potražnju za proizvodima, koji su tradicionalno bili najpopularniji širom svijeta, posebno za automobilima.

Slabost izvoza uslijedila je nakon relativno dobrih godina za njemačku vanjsku trgovinu. Tako su nakon globalne financijske krize njemački udjeli u izvoznom tržištu bili praktički stabilni do 2016. godine, istaknuli su u središnjoj banci.

Vanjski šokovi

Među problemima u proteklim godinama Bundesbank navodi i posljedice ekonomskih šokova, ističući poremećaje u lancima opskrbe tijekom pandemije covida-19 i poskupljenje energije od početka rata u Ukrajini koje je posebno teško pogodilo kemijsku industriju.

Stručnjaci Bundesbanka zato pozivaju na reforme, uz ocjenu da bi poticaje za zapošljavanje i za privatna ulaganja trebalo ojačati. Prepreke za doseljavanje kvalificiranih radnika trebale bi pak biti ublažene, a troškovi energije i teret birokracije smanjeni, naglasili su.

Situacija zahtijeva, po njima, i reforme sustava socijalnog osiguranja kako bi se ograničilo povećanje troškova i doprinosa. Njemačka vlada trebala bi također sklapati sporazume o slobodnoj trgovini kako bi kompanijama omogućila razgranatije mreže nabave, sugeriraju u Bundesbanku.