NJEMAČKA vlada pojačava pritisak na Hrvatsku da riješi otvorena pitanja s Crnom Gorom kako ne bi došlo do zastoja u njezinom pristupanju Europskoj uniji. Berlin se aktivno uključio u rješavanje problema i od Zagreba traži konstruktivan pristup, što su za Euronews potvrdila četiri dužnosnika izravno upoznata sa situacijom.

Hrvatska je ovog tjedna Podgorici poslala popis od osam spornih točaka koje želi riješiti prije završetka pristupnih pregovora. Zbog toga Njemačka nastoji osigurati da se proces proširenja nastavi bez usporavanja, jer bi blokada Crne Gore, koja se smatra najnaprednijim kandidatom, mogla ugroziti cijeli proces.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak je uoči summita Europskog vijeća u Bruxellesu izjavio da postoje pitanja na koja se Crnoj Gori ukazuje godinama. "U posljednje dvije godine nije bilo nikakvog napretka", rekao je Plenković i dodao da je Hrvatska u pregovorima bila "iznimno konstruktivna".

Neriješeni sporovi iz prošlosti

Sporovi se uglavnom odnose na nasljeđe ratova iz devedesetih, što uključuje imovinske zahtjeve i neriješena granična pitanja. Ti problemi ugrožavaju cilj Crne Gore da do 2028. postane 28. članica EU-a.

Hrvatska strana ističe da su istraga ratnih zločina i obeštećenje žrtava uvjeti koje Podgorica mora ispuniti kako bi zaključila pregovore. Zagreb se istovremeno suočava s optužbama da je sporove aktivirao u zadnji tren kako bi pojačao pritisak na Podgoricu. Hrvatska, pak, odgovara da se radi o dugogodišnjim problemima i da su njezini zahtjevi simbolične prirode.

Diplomatski angažman i kritike

U razgovore se posljednjih tjedana uključila i Europska komisija, a nekoliko država članica pokušava spriječiti da bilateralna pitanja zaustave proces. Francuska želi izbjeći probleme s proširenjem zbog unutarnjih političkih prilika, dok Luksemburg kritizira praksu korištenja pristupnog procesa za rješavanje međusobnih sporova.

Iako više vlada razgovara s Hrvatskom, najsnažniji pritisak dolazi iz Berlina. Njemačka je nedavno ponudila i posredovanje, ali ta ponuda još nije realizirana. Vlada kancelara Friedricha Merza želi djelovati kao nepristrani posrednik zbog bojazni da bi bilateralni sporovi mogli ugroziti cjelokupan proces proširenja.

Stav Hrvatske naišao je i na javne kritike, među kojima je i ona visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Kaje Kallas. Ona je na marginama summita poručila da bilateralna pitanja ne smiju blokirati proces pristupanja.

Geopolitički ulozi i utrka s vremenom

Dužnosnici EU strahuju da bi se raspoloženje prema proširenju moglo promijeniti ako se ulazak Crne Gore uskoro ne dovrši. Iduće godine održavaju se izbori u nekoliko ključnih država članica, uključujući Francusku, gdje anketama vodi Marine Le Pen, poznata po skepticizmu prema daljnjem širenju Unije.

Pristupanje Crne Gore odvija se u kontekstu u kojem Bruxelles koristi politiku proširenja za jačanje veza sa susjednim zemljama zbog napetosti s Rusijom. Budući da je Crna Gora prva na redu za članstvo, zastoj zbog bilateralnih pitanja mogao bi negativno utjecati i na ostale kandidate - Albaniju, Moldaviju, a posebno Ukrajinu, čije se pristupanje povezuje s budućim mirovnim pregovorima s Moskvom.

Crna Gora bi ujedno bila prva zemlja koja ulazi u blok prema novoj metodologiji proširenja. Podgorica ove godine predsjeda Berlinskim procesom, inicijativom za regionalnu suradnju na Zapadnom Balkanu, i blisko surađuje s njemačkom vladom. U tom kontekstu Njemačka se zalaže i za nove modele proširenja, poput statusa "pridruženog kandidata" za Ukrajinu. Njemačka stoga smatra da je, s obzirom na napore Podgorice i geopolitičku situaciju, ključno napraviti iskorak u pristupanju Crne Gore kako se proces proširenja ne bi zaustavio.