NJEMAČKI parlament (Bundestag) danas započinje s radom u novom sazivu, pri čemu krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) preuzima ulogu najjače oporbene stranke, dok pregovarači pokušavaju usuglasiti stavove oko ključnih tema poput porezne politike i migracija, koje će dominirati novom koalicijskom vladom pod vodstvom Friedricha Merza.

AfD udvostručio broj mandata

Sastav Bundestaga sada broji 630 zastupnika, od kojih je 230 novozasjedajućih. Parlament zasjeda u jedinstvenom trenutku poslijeratne njemačke povijesti: AfD je udvostručio broj mandata na 152, dok centrističke stranke rade zaokret u obrambenoj i fiskalnoj politici kao odgovor na rastuće prijetnje europskoj sigurnosti.

Zastupnici u ovom sazivu imaju između 23 i 84 godine. Najmlađi je Luke Hoss, student iz krajnje lijeve stranke Die Linke, koji je najavio da će većinu svoje zastupničke plaće od 11.000 eura mjesečno donirati. Najstariji je Alexander Gauland iz AfD-a, bivši novinar koji je 2018. godine umanjivao zločine nacista rekavši da su "samo ptičji izmet u tisućljetnoj njemačkoj povijesti".

Novi Bundestag ima oko stotinu zastupnika manje u odnosu na prethodni saziv, nakon što je bivša vlada provela reformu izbornog zakona s ciljem smanjenja broja zastupnika. Žene čine manje od trećine novih zastupnika, što je neznatno manje nego u prošlom sazivu.

Rodna neravnoteža

Rodna neravnoteža najmanje je izražena u stranci Zeleni, gdje žene čine 61.2% zastupnika, a najveća je u AfD-u, gdje iznose svega 11.8%. U demokršćanskim strankama žene također čine manjinu: 22.6% u CDU-u i 25% u CSU-u.

Zastupnici stranog podrijetla također su znatno slabije zastupljeni. Prema procjeni neprofitne organizacije Mediendienst Integration, samo 11.6% zastupnika ima barem jednog roditelja koji nije imao njemačko državljanstvo pri rođenju, dok taj udio u ukupnoj populaciji iznosi oko 30%.

Zada Salihović, 24-godišnja zastupnica Die Linke i druga najmlađa članica Bundestaga, izjavila je da parlament i dalje "odražava privilegiranu manjinu" te ne predstavlja adekvatno žene, radnike, mlade, istočne Nijemce i osobe migrantskog podrijetla.

"To nije slučajno, već izraz strukturalnih prepreka i odnosa moći", rekla je. "Kad su parlamenti tako homogeni, ne nedostaje samo perspektiva većine – nego i pravedna rješenja."

Prvu sjednicu će otvoriti najdugovječniji zastupnik

Prvu sjednicu otvorit će Gregor Gysi, najdugovječniji zastupnik u parlamentu, koji je političku karijeru započeo u vladajućoj stranci DDR-a. Gysi, danas 77-godišnjak, imat će slobodu odrediti duljinu i sadržaj svog govora te će predsjedati sjednicom dok se ne izabere novi predsjednik Bundestaga.

CDU/CSU je za tu funkciju nominirao blagajnicu stranke CDU, Juliju Klöckner, bivšu ministricu poljoprivrede u vladi Angele Merkel.

Zeleni su prosvjedovali nakon što se pojavila informacija da se Klöckner planira susresti s AfD-ovim zastupnicima, što su okarakterizirali kao "pogrešan signal normalizacije". Prema pisanju Redaktionsnetzwerk Deutschland, sastanak je otkazan zbog preklapanja u rasporedu.

Napeti koalicijski pregovori za sastavljanje nove vlade

U tijeku su napeti koalicijski pregovori između CDU/CSU-a, najjače parlamentarne skupine, i Socijaldemokratske stranke (SPD). Budući kancelar Friedrich Merz nada se formirati vladu prije Uskrsa.

Vjerojatna buduća vlada već je ostvarila jednu važnu pobjedu: ovog je mjeseca osigurala potporu Zelenih za izmjenu ustava i privremeno ukidanje "kočnice duga". Prijedlog je u petak odobrio Bundesrat, što otvara put za paket investicija u obranu, infrastrukturu i klimatske mjere koji će se financirati novim zaduživanjem.

Taj bi prijedlog vjerojatno pao u novom sazivu Bundestaga, u kojem se sada nalazi "blokirajuća manjina" sastavljena od zastupnika AfD-a i Die Linke, koji se protive slanju oružja Ukrajini.