SRPANJSKO istraživanje Crobarometar donosi nove uvide u raspoloženje građana, u mjesecu koji su obilježili visoke cijene, politička prepucavanja i Svjetsko nogometno prvenstvo. Iako se raspravljalo i o položaju Hrvata u BiH te europskim temama, a Sabor zaključio zasjedanje, agencija Ipsos je za Novu TV istražila kako su ti događaji utjecali na rejtinge stranaka i političara. Analizu je predstavila Sabina Tandara Knezović, a rezultate je komentirao Boris Jokić.

Rejting stranaka

HDZ i dalje ima najveću podršku birača, a u srpnju je zaustavio višemjesečni pad rejtinga te sada ima potporu od 27,4 posto. SDP je drugi s 18,8 posto, no njihov pad se nastavlja. Platforma Možemo! bilježi rast i dosegnula je 13,3 posto podrške.

Slijedi Most, koji također raste i sada je na 9 posto. Domovinski pokret ima podršku 2,6 posto ispitanika. Iznad dva posto su još Hrvatska stranka umirovljenika s 2,3 posto i stranka Dalije Orešković s 2 posto. Sve ostale stranke imaju manje od 2 posto podrške.

Boris Jokić smatra da HDZ može biti zadovoljan rezultatima. "Nakon šest mjeseci slabijih rezultata, prvi su put promijenili trend, a to je uvijek znak da se stvari mogu okrenuti. Za HDZ je to važan rezultat", pojasnio je Jokić.

"Dok se SDP-ov rejting smanjuje, rejting stranke Možemo! raste. Ovomjesečni rezultat SDP-a je najniži u proteklih godinu dana i to će sigurno otvoriti određena pitanja u stranci, ali i u koaliciji", rekao je Jokić.

Sabina Tandara Knezović istaknula je da se razlika između te dvije stranke smanjuje, na što je Jokić dodao: "Razlika je trenutno 5,5 posto. Mislim da to zasad neće imati značajne posljedice na odnose u koaliciji, ali dugoročno pokazuje određene trendove. Možemo raste proteklih godinu dana, ovo im je najveći rejting u šest mjeseci i prvi put od srpnja 2025. prelaze 13 posto, što su za njih značajni rezultati."

Jokić ne misli da SDP nužno griješi, već da njegovi političari ne uspijevaju nametnuti teme koje bi zainteresirale građane. Komentirao je i rast Mosta.

"Za Most je ovo jako važan rezultat. Oni također izrazito rastu i došli su na 9 posto, a prije godinu dana, ako se ne varam, bili su na 5 posto. Most radi na terenu, prepoznaje probleme koji mogu privući njihove birače, prvo kao simpatizere, a zatim i kao glasače", kazao je Jokić.

Na pitanje hoće li Most ponovno doći u poziciju da bude ključan za formiranje vlasti, Jokić je odgovorio: "Moguće, ali moraju odrediti što će učiniti u tom slučaju. Prethodna dva puta nisu donijeli dobre odluke za stranku jer im je nakon toga rejting pao. Siguran sam da će pod novim vodstvom osmisliti druge načine na koje mogu ući u vlast ili još snažnije djelovati iz opozicije."

Za stranku Dalije Orešković, koja je prvi put prešla 2 posto, Jokić je rekao da je i to rezultat rada na terenu koji birači prepoznaju.

Rejting političara

Predsjednik Zoran Milanović i dalje je najpopularniji političar, no podrška mu je u srpnju pala na 57 posto sa 60 posto prethodnog mjeseca. Slijede ga Biljana Borzan i Tomo Medved s po 44 posto podrške. Ivan Anušić je treći s 43 posto. Na četvrtom je mjestu premijer Andrej Plenković s 39 posto, a peto mjesto dijele Tomislav Tomašević i Nikola Grmoja s 38 posto.

Na listi najnegativnijih političara i dalje je na prvom mjestu predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, iako se postotak onih koji o njemu imaju negativan dojam smanjio s 65 na 58 posto. Drugi je premijer Plenković s 55 posto negativnog dojma. Slijede gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević (54 posto), a četvrto mjesto dijele Ivana Kekin i Siniša Hajdaš Dončić (53 posto). Na petom je mjestu predsjednik Sabora Gordan Jandroković s 50 posto.

"Za Ivana Penavu i DP je dobro da se smanjuje negativna percepcija njega kao političara. Cilj političara nije da se svima svide, a treba biti oprezan s onima koji se sviđaju svima. Demokratska politika je arena sukoba koji se trebaju temeljiti na vrijednostima i ideologiji, naravno unutar ustavnog okvira. Političari koji se svima sviđaju obično ne završe dobro. Čak i ako vas mnogi ne simpatiziraju, možete imati važnu ulogu, kao što je primjer Ivana Penave, čija stranka sudjeluje u vlasti i utječe na politike. Politika je složenija od top liste pozitivnog i negativnog dojma", poručio je Jokić.

Percepcija problema u Hrvatskoj

Korupcija je i dalje problem koji najviše zabrinjava građane, a kao najveći izazov navodi je 58 posto ispitanika. Odmah iza nje su inflacija i rast cijena, koje najvećim problemom smatra 56 posto građana. Na trećem su mjestu male mirovine, koje kao ozbiljan problem ističe svaki drugi ispitanik. Gotovo polovica ispitanika, njih 48 posto, upozorava i na niske plaće te loš životni standard.

"Korupcija je sustavan problem koji se ne može riješiti jednom mjerom. Potrebno je široko političko djelovanje, a ako s vrha vlasti nema inicijative, Hrvatska će se teško riješiti tog problema. Ipak, ova četiri glavna problema izrazito su povezana. S jedne strane je korupcija, a s druge visoki troškovi života, s kojima je sve teže živjeti uz sadašnje mirovine i plaće. Ekonomske teme važne su za Hrvatsku jer se jedino pritiskom na vlast i opoziciju da se njima bave mogu sustavno riješiti određeni problemi", rekao je Jokić.

"Sve je to dio istog problema. Ljudi koji rade često skrbe o umirovljenicima, a događa se i obrnuto - da umirovljenici pomažu svojim obiteljima koje nemaju dovoljno sredstava za standard koji se očekuje. To sve ukazuje da bi se gospodarskim temama trebalo baviti još sustavnije. Ekonomija i gospodarstvo su temelj kretanja u društvu - kako ljudi žive, kakav standard imaju i što mogu osigurati za sebe i obitelj. To su iznimno važne teme i treba ih postaviti kao središnje u političkoj raspravi", dodao je.

Povjerenje u javne službe

S obzirom na to da je turistička sezona u tijeku, Crobarometar je istražio i povjerenje građana u javne službe. Rezultati pokazuju da većina građana, njih 59 posto, ima povjerenja. S druge strane, gotovo svaki peti građanin (18 posto) nema povjerenja, dok je 23 posto ispitanika neutralno.

Jokić objašnjava da je to dio šireg trenda pada povjerenja u institucije u Hrvatskoj i zapadnom svijetu. "To će biti najveća ugroza demokracije uopće. Povjerenje u institucije treba graditi svakim danom. Iako gotovo 60 posto ljudi ima povjerenja, značajan je i dio onih koji ga nemaju ili su nesigurni. Hrvatska bi trebala učiniti sve da se to povjerenje gradi", tvrdi Jokić.

Tandara Knezović dodala je da podaci pokazuju kako institucijama najviše vjeruju simpatizeri SDP-a i žene, a najmanje simpatizeri HDZ-a i muškarci.

"Te razlike nisu prevelike. Kada se pogleda po spolu, dobi i strankama, sve je to prilično slično. Uvijek će postojati dio onih koji su skeptični prema javnim službama, ali društva koja izgrade povjerenje u institucije često su društva u kojima se kvalitetnije živi i gdje ljudi imaju jači osjećaj pripadnosti zajednici", rekao je Jokić.

Povjerenje u pojedine institucije

Od pojedinih javnih službi, građani najviše vjeruju vatrogascima, kojima povjerenje iskazuje čak 97 posto ispitanika. Odmah iza njih je Hrvatska gorska služba spašavanja s 95 posto. Visoko povjerenje uživa i hitna pomoć, kojoj vjeruje 82 posto ispitanika. Povjerenje u policiju je niže i iznosi 61 posto, dok je 12 posto ispitanika reklo da policiji ne vjeruje.

Jokić je istaknuo da vatrogasci, HGSS i hitna pomoć zaslužuju pohvalu za visoko povjerenje koje uživaju, ali da i policija radi dobar posao.

"Kada pogledamo tko ne vjeruje policiji, uočava se znakovit podatak. Među mlađima od 30 godina, njih 45 posto nema povjerenja u policiju. Naša istraživanja u Institutu za društvena istraživanja pokazuju da već u dobi od 13 godina 20 posto djece kaže da se policiji uopće ne može vjerovati. Jedan od razloga je što roditelji ponekad plaše djecu policijom. S druge strane, i policija bi se trebala više otvarati građanima, što i čini, kako bi pokazala da osim represivne ima i preventivnu ulogu u zaštiti zajednice", kaže Jokić.

Zanimljivo je da policiji najmanje vjeruju birači platforme Možemo! i oni koji ne glasaju, a najviše birači HDZ-a.

"Među onima koji ne glasaju ili su neodlučni nalazi se značajan dio populacije. Oni su najčešće orijentirani protiv sustava pa imaju najmanje povjerenja ne samo u policiju, nego i u hitnu službu. Ne smijemo se fokusirati samo na stranačke preferencije, nego moramo uzeti u obzir i one koji ne glasaju, jer je i to njihovo demokratsko pravo, a njihovi stavovi su važni. Povjerenje u javne službe izrazito je važno za Hrvatsku i treba učiniti sve da se ono štiti i gradi od najranije dobi. Djeci, kao najranjivijima, moramo pokazati da mogu imati povjerenja u zajednicu, čiji su ključan dio i javne službe", zaključio je Jokić.

Dnevnik Nove TV u subotu, 1. kolovoza, donosi drugi dio Crobarometra s temama koje sve više postaju dio svakodnevice, poput stava građana o umjetnoj inteligenciji i klimatskim promjenama.

Istraživanje Crobarometar provedeno je od 1. do 21. srpnja metodom Knowledge panel na uzorku od 997 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/-3,6 posto.