VENERA, poznata kao "zla Zemljina blizanka", dom je nekih od najneobičnijih vulkanskih struktura u Sunčevom sustavu - golemih, spljoštenih kupola koje izgledaju poput divovskih palačinki ostavljenih da se hlade na površini planeta koji ključa.

Znanstvenici već dugo sumnjaju da su te tzv. "palačinka-kupole" nastale od guste, sporo tekuće lave, no nova studija objavljena u časopisu Journal of Geophysical Research: Planets sugerira da kruta, ali savitljiva kora Venere igra ključnu ulogu u njihovom stvaranju.

Fokus na kupolu Narina Tholus

Istraživački tim usredotočio se na Narina Tholus, vulkansku kupolu promjera gotovo 145 kilometara, jednu od najvećih te vrste na planetu. Pomoću radarskih podataka iz NASA-ine misije Magellan iz 1990-ih, znanstvenici su izradili virtualni model kupole i testirali različite scenarije – kakva lava i kakva kora mogu stvoriti tako čudnovatu geološku strukturu.

Zaključak je iznenađujući - lava sama po sebi ne može objasniti oblik.

"Naši modeli pokazuju da savijanje kore utječe na oblik kupole, s više fleksije, vrhovi postaju ravniji, a strane strmije", navode autori studije.

Baš poput kože živih bića, kora Venere može se deformirati, a kada je pod pritiskom guste lave, ta lava prestaje teći i počinje se gomilati formirajući ravne vrhove i strme rubove. Model također rekonstruira ispupčenja kore zabilježena oko nekih kupola u prethodnim istraživanjima.

Gusta, nevjerojatno viskozna lava

Ali ne može bilo kakva lava proizvesti takve oblike. Model pokazuje da je potrebno iznimno gusto, "ultragusto" magmatsko tijelo – s gustoćom dvostruko većom od vode i viskoznošću bilijun puta većom od kečapa, prenosi Live Science.

Takva lava trebala bi stotine tisuća Zemljinih godina da se potpuno slegne i oblikuje strukture poput Narina Tholusa.

Iako se model temelji na samo jednoj kupoli, buduće misije poput NASA-inih VERITAS i DAVINCI trebale bi pružiti detaljnije topografske podatke koji će omogućiti testiranje teorije na tisućama sličnih struktura na Veneri.

Dublje razumijevanje ovih vulkanskih karakteristika moglo bi nam pomoći da shvatimo zašto je Venera krenula potpuno drugačijim evolucijskim putem od Zemlje unatoč sličnostima u veličini, sastavu i položaju u Sunčevom sustavu.

Zemlja je postala plavi planet bogat životom, a Venera pak paklenski svijet prekriven sumpornim oblacima, ekstremnim tlakom i temperaturama koje tope olovo. Možda odgovori leže upravo ispod tih kupola u obliku palačinki.