PREMA zadnjem izvješću Greenpeacea, susjedna Bosna i Hercegovina je među najugroženijim zemljama u Europi od termoelektrana na ugljen, čemu će dodatno pridonijeti izgradnja novih dviju termoelektrana Tuzla blok 7 i Banovići, javlja Klix.

Studija Greenpeacea analizira utjecaj dviju planiranih termoelektrana Tuzla blok 7 i Banovići.

Rezultati studije

Prema njezinim rezultatima, ako termoelektrane budu izgrađene i započnu s radom, njihova emisija će nanijeti velike zdravstvene probleme, koji uključuju veći broj preuranjenih smrti godišnje (30), znatno povećan broj dana bolovanja (7600), veći broj astmatičnih napadaja kod djece (470), brojniju hospitalizacija na godišnjoj razini (25) te veći broj djece koja će bolovati od bronhitisa (40). Ako ova postrojenja nastave s radom u idućih 30 godina, taj će negativni zdravstveni učinak biti sve jači pa se računa da će se ranije navedene brojke povećati. 

Među najviše pogođenim zemljama očekivano i Hrvatska

Ono što posebno zabrinjava je loš utjecaj termoelektrana koje će negativno utjecati na ogromno područje od Budimpešte do Napulja i od Ljubljane do Soluna. Greenpeace posebno upozorava da će se velik broj preuranjenih smrti dogoditi izvan granica BiH i da će negativnim utjecajima biti najviše pogođeni stanovnici Srbije, Italije, Rumunjske, Mađarske i Hrvatske. 

Razlozi za zabrinutost

U studiji se navodi kako je vrlo moguće da će zbog niske kvalitete ugljena emisija žive u termoelektranama biti viša od predviđene. Studija procjenjuje da bi emisija žive iz ovih termoelektrana godišnje mogla iznositi 270 kg godišnje. Od toga bi približno 90 kg moglo biti taloženo u kopnene i slatkovodne ekosustave. Navedeno je da bi postrojenja mogla prouzrokovati taloženje žive na području od oko 350 km2 južno i istočno od elektrana, na kojem živi velik broj stanovnika. Približno bi 60 posto tog taloženja zahvaćalo područja izvan BiH. Predviđene stope taloženja žive svakako predstavljaju razlog za zabrinutost i dodatan su razlog da se postavi pitanje treba li tom projektu dati zelenu svjetlo za rad. Investicija se procjenjuje na 5,7 milijardi kuna, za što bi se savezna vlada treba zadužiti kod kineske izvozno-uvozne banke. Unatoč početnom optimizmu vezanom uz skori početak radova, proces je ponovno blokiran jer još nije dobio podršku Vijeća ministara BiH.