Nova teorija o razvoju života
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ŽIVOT je na Zemlji možda započeo u stijenama na dnu oceana prije više od 4 milijarde godina, iznijeli su najnovije rezultate istraživanja biolozi William Martin i Michael Russell naišavši pritom na dosta sumnjičavosti među kolegama.
Prema mišljenju dvojice biologa, prije više od 4 milijarde godina sitne šupljine u mineralima poslužile su kao prve stanice, a ključ teorije zove se željezni sulfid.
´Ima puno teorija o nastanku života, no naša je prva koja započinje sa stanicom´, izjavio je Martin. Mnogi, naime, znanstvenici misle da su se najprije razvili proteini ili samoumnažajuće molekule.
Željezni sulfid ubrzava reakciju koja spaja anorganske molekule u organske, a neke bakterije još se služe tim procesom. Vruća voda koja je proistjecala iz podvodnih izvora punila je šupljine u mineralnim stijenama sirovim sastojcima pogodnim za takvu reakciju - amonijakom i ugljičnim monoksidom. Bakterije te sastojke mogu koristiti kao pokretač.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ti su se sastojci, nakupljeni u željeznom sulfidu, koncentrirali i potaknuli reakciju stvaranja složenih molekula kao što su proteini ili genetski materijal. Izvan minerala oni bi se raspršili u oceanu, pojašnjava Martin nadajući se da bi slične uvjete i reakcije mogao načiniti i u laboratoriju.
´Mislim da je ova teorija dobra stvar - potrebno je imati sveobuhvatne teorije´, kazao je biolog Ford Doolittle sa sveučilišta u kanadskom Halifaxu.
´Nikad nećemo biti posve sigurni kako je nastao život. No, to što ne znamo zašto se nešto dogodilo, ne znači da to nije vrijedno proučavati´, dodao je.
I drugi se znanstvenici slažu da su nakupine željeznog sulfida plodna okolina, no upozoravaju i na razlike između jednostavnih organskih reakcija i kemije života.
´Glavni je problem objasniti kako, kada i zašto nastaju molekule kao što su enzimi´, kaže švicarski biokemičar Pier Luigi Luisi.
Najstariji nesporni bakterijski fosili stari su više od 2,5 milijarde godina, premda neki vjeruju da postoje dostatni dokazi da je život započeo prije 3,5 milijarde godina.
´Vrlo je vjerojatno da se nijedna teorija neće uklopiti u sve dokaze i nalaze. Trik je u tome da se izdvoje dijelovi koji će se ignorirati. Za stvaranje koherentne hipoteze mora se napomenuti da se određeni podaci ne uklapaju, ali i da se rad na teoriji nastavlja´, izjavio je John Raven sa škotskog sveučilišta Dundee.
Prema mišljenju dvojice biologa, prije više od 4 milijarde godina sitne šupljine u mineralima poslužile su kao prve stanice, a ključ teorije zove se željezni sulfid.
´Ima puno teorija o nastanku života, no naša je prva koja započinje sa stanicom´, izjavio je Martin. Mnogi, naime, znanstvenici misle da su se najprije razvili proteini ili samoumnažajuće molekule.
Željezni sulfid ubrzava reakciju koja spaja anorganske molekule u organske, a neke bakterije još se služe tim procesom. Vruća voda koja je proistjecala iz podvodnih izvora punila je šupljine u mineralnim stijenama sirovim sastojcima pogodnim za takvu reakciju - amonijakom i ugljičnim monoksidom. Bakterije te sastojke mogu koristiti kao pokretač.
´Mislim da je ova teorija dobra stvar - potrebno je imati sveobuhvatne teorije´, kazao je biolog Ford Doolittle sa sveučilišta u kanadskom Halifaxu.
´Nikad nećemo biti posve sigurni kako je nastao život. No, to što ne znamo zašto se nešto dogodilo, ne znači da to nije vrijedno proučavati´, dodao je.
I drugi se znanstvenici slažu da su nakupine željeznog sulfida plodna okolina, no upozoravaju i na razlike između jednostavnih organskih reakcija i kemije života.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
´Glavni je problem objasniti kako, kada i zašto nastaju molekule kao što su enzimi´, kaže švicarski biokemičar Pier Luigi Luisi.
Najstariji nesporni bakterijski fosili stari su više od 2,5 milijarde godina, premda neki vjeruju da postoje dostatni dokazi da je život započeo prije 3,5 milijarde godina.
´Vrlo je vjerojatno da se nijedna teorija neće uklopiti u sve dokaze i nalaze. Trik je u tome da se izdvoje dijelovi koji će se ignorirati. Za stvaranje koherentne hipoteze mora se napomenuti da se određeni podaci ne uklapaju, ali i da se rad na teoriji nastavlja´, izjavio je John Raven sa škotskog sveučilišta Dundee.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati