PRIJEDLOG novog Zakona o izbornim jedinicama, kojim se pokušava riješiti problem da zbog različitog intenziteta odseljavanja i općenito brzine pada stanovništva glas svakog birača više ne vrijedi isto, naišao je na brojne kritike.

Oporba je ujedinjena u stavu da su nove izborne jedinice "neprirodne" i skrojene s ciljem da HDZ-u osiguraju laku pobjedu na izborima. Kritikama se pridružio i Gong, koji tvrdi da su nove izborne jedinice još gore od starih, nazivajući prijedlog novog zakona "frankenštajnskim".

Prema prijedlogu Gonga, Hrvatsku bi trebalo podijeliti na šest izbornih jedinica koje bi uvažavale ustavnu jednakost biračkog prava i kojima bi se birao različit broj mandata. HDZ-ov prijedlog zadržava stari model, prema kojem se bira po 14 zastupnika u svakoj od deset izbornih jedinica.

U principu su samo promijenjene granice izbornih jedinica, a stari problemi su prošireni. To dovodi do niza nelogičnosti pa se dobiva dojam da su izborne jedinice oblikovane prema političkim mjerilima. Takvo prekrajanje izbornih jedinica se može smatrati vrstom izbornog inženjeringa, poznatog i kao "gerrymandering".

Jesu li izbori u Hrvatskoj uopće ustavni?

Ustavni sud već godinama upozorava na to da su izbori u Hrvatskoj jedva ustavni, zbog narušenog odnosa važnosti glasa po biraču među izbornim jedinicama. Upozorava se da je sadašnja podjela prema Zakonu o izbornim jedinicama u sukobu sa Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor jer se broj birača između pojedinih jedinica razlikuje više od +/- 5 posto.

"Na saboru je da uredi to pitanje jer držim da bi utjecalo na ustavnost izbora kada bi se oni proveli bez promjene izbornih jedinica. Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje sabor do danas nije poštivao", rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u listopadu prošle godine.

Prema istraživanju profesora na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Gorana Čulara, u izborima od 2000. godine dosad nepravedno su raspodijeljena čak 64 zastupnička mjesta, a na parlamentarnim izborima 2020. je HDZ mogao dobiti čak tri mandata manje da su izborne jedinice bile posložene prema načelu da svaki glas mora vrijediti isto, tj. zakonskom načelu da se broj birača između pojedinih biračkih jedinica ne smije razlikovati više od +/- 5 posto.

2020. su tri izborne jedinice imale veće odstupanje od zakonski dopuštenog, a razlika između izborne jedinice s najmanje birača od one s najviše je iznosila 15.8 posto prosječne izborne jedinice. U 2022. je osam od deset izbornih jedinica odstupalo od zakonski dopuštenog načela da razlika od prosjeka ne smije odstupati +/- 5 posto, a razlika između najmalobrojnije i najbrojnije je narasla na 27 posto prosječne izborne jedinice.

Preračunato na razini jednog mandata, to primjerice znači da je 2020. u IV. izbornoj jedinici 22.328 birača biralo jednog zastupnika, dok je u IX. izbornoj jedinici jednog zastupnika biralo 29.277 birača.

Jasno je da se izborne jedinice moraju mijenjati da se uspostavi ravnoteža, ali je upitno treba li se voditi samo načelom jednakosti jednog glasa ili bi trebalo voditi računa i o drugim okolnostima. Oporba tvrdi da se treba prekrajati uvažavajući i druge aspekte, kao što je regionalno ustrojstvo države.

Ustavni sud je također dao uputu kako pri formiranju izbornih jedinica treba izbjegavati fragmentaciju postojećih (administrativnih i drugih tradicionalnih) geografskih cjelina, odnosno žrtvovati teritorijalnu smislenost na račun čisto matematičkog ujednačavanja jačine glasačkog prava po jedinicama. S obzirom na sve nelogičnosti trenutnih i predloženih izbornih jedinica, uputa itekako ima smisla.

Tramvajska linija 12 vozi kroz tri izborne jedinice

Zagreb je prema staroj podjeli bio podijeljen između 1., 2., 6. i 7. izborne jedinice. Novi prijedlog ide istim smjerom, pa grad dijeli na 1., 2. i 6. izbornu jedinicu. S tim da se 1. uvjetno može nazvati Zagrebačka, jer u nju spadaju gradske četvrti Črnomerec, Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb – istok, Peščenica – Žitnjak, Podsljeme i Trnje, zajedno s Velikom Goricom i pet općina južno od Zagreba.

Ali je grad svejedno raskomadan. Istočni i jugoistočni dio se nalazi u 2. izbornoj jedinici pa su tako četvrti Gornja Dubrava, Donja Dubrava i Sesvete u istoj izbornoj jedinici s općinom Đulovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Gradske četvrti Brezovica, Novi Zagreb – zapad, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – jug i Trešnjevka - sjever su u 6. izbornoj jedinici, sa Samoborom, Svetom Nedeljom i općinom Žumberak.

Tako bi prema prijedlogu tramvajska linija broj 12, koja prometuje od Dubrave do Trešnjevke, mogla prolaziti kroz čak tri izborne jedinice. To je vjerojatno rijetkost i u svjetskim razmjerima kada se radi o izborima na nacionalnoj razini.

Islam Grčki uz Zadar, Islam Latinski uz Sisak

Mnoga naselja koja povijesno i regionalno funkcioniraju praktički kao jedno mjesto odvojena su u različite izborne jedinice. Primjer su naselja Islam Grčki, koji je ostao u 9. izbornoj jedinici zajedno s većinom Zadarske županije, i Islam Latinski, koji bi prema novom ustroju trebao biti u 7. izbornoj jedinici.

Središta ta dva mjesta su udaljena svega 2.7 kilometara. Pa ipak su birači iz Islama Latinskog prema novom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama s biračima iz Kutine i Siska, udaljenima više od tri sata vožnje i 250 kilometara, a ne s biračima iz Islama Grčkog, s kojima se mogu i dovikivati.

Prepolovljeno Čiovo, Šolta s Kninom, a ne Splitom

Čiovo, otok od 29 kilometara kvadratnih, u dvije je izborne jedinice. Zapadni dio, koji se odnosi na općinu Okrug i dio koji administrativno spada pod grad Trogir, 9. je izborna jedinica (kao i Islam Grčki, ali ne i Islam Latinski), a istočni dio otoka administrativno pripada gradu Splitu pa se nalazi u 10. izbornoj jedinici.

Doduše to je stanje koje je naslijeđeno iz trenutnog ustroja izbornih jedinica, a novim prijedlogom se ne mijenja. Ali susjedni otok Šolta, koji čini zasebnu općinu, po novome je u istoj izbornoj jedinici kao Knin, a ne kao susjedni Split i otok Brač.

Solin više nema veze sa Splitom, Sinj nije ni imao

Grad Solin, koji se nalazi na samom ulazu u Split i s njim dijeli samo administrativnu granicu, ali ne fizičku, po novome je u istoj izbornoj jedinici kao Knin i Zadar, a ne kao prije u 10. izbornoj jedinici sa Splitom.

Splitsko-dalmatinska županija je bila i ostala prepolovljena. Tako se Sinj, koji je povijesno zaleđe Splita i ekonomski povezan s tim gradom (nekada je između ta dva grada prometovala željeznica), nalazi u 9. izbornoj jedinici.

Mjesto između Istre i Rijeke glasuje s Islamom Latinskim i Kutinom

Općina Lipovljani, koja se nalazi 18 km od Kutine, u 5. je izbornoj jedinici s više od 200 kilometara udaljenim Ilokom, a Kutina u 9. izbornoj jedinici s gore spomenutim Islamom Latinskim, koji se nalazi u zaleđu Zadra.

U 8. izbornoj jedinici, u koju spadaju Istra i grad Rijeka, više nema primjerice Matulja, ali ima Novog Vinodolskog. Općina Matulji se nalazi geografski točno između Istre i Rijeke, ali bi po novome trebala birati svoje predstavnike u parlamentu sa stanovnicima Islama Latinskog, koji se nalazi u Zadarskoj županiji, i Kutinom, koja se nalazi u Sisačko-moslavačkoj. Po pitanju parlamentarnih izbora Matulji ne pripadaju administrativno širem području grada Rijeke i Primorsko-goranskoj županiji.

Nove izborne jedinice se pripremaju u tajnosti, to se ne smije dopustiti

Navedene su samo neke nove i stare nelogičnosti izbornog sustava u Hrvatskoj. HDZ je morao donijeti novi ustroj izbornih jedinica zbog pritiska Ustavnog suda, koji je prijetio da će sljedeće izbore proglasiti neustavnima jer krše demokratsko pravilo da svaki glas vrijedi isto.

U nekim državama se to pravilo krši, zbog njihove veličine i unutrašnjeg uređenja. Izbori u SAD-u se na primjer ne vode po načelu da svaki glas mora vrijediti isto, ali to je zbog samog ustrojstva i načina funkcioniranja vlasti u toj državi, kao i zbog veličine.

Hrvatska nema razloga da se ne pridržava demokratskog načela iste snage svakog glasa, ali pri tome se treba voditi o postojećim geografskim, administrativnim, tradicionalnim i gospodarskim cjelinama. To je uostalom i preporuka Ustavnog suda, a jednaka snaga svakog glasa se može osigurati i različitim brojem izabranih zastupnika po izbornoj jedinici, ne samo slijepim teritorijalnim prekrajanjem.

Zabrinjavajuće je i to što HDZ ne želi otkriti tko je bio u radnoj skupini koja je pripremala novi Zakon o izbornim jedinicama. Nagađa se da su bili Vladimir Šeks, Karlo Ressler, Ivan Malenica i Ivan Anušić. Ako je to istina, onda prijedlog treba hitno odbiti jer se pripremao na netransparentan način.