U NOVI nevjerojatan sudski luping upao je ovih dana Boško Cabunac, poduzetnik čiju pravnu borbu s državom već neko vrijeme pratimo. Javljali smo kako mu je još 2014. Carina nezakonito zabranila rad. Neosnovano su zaključili da prodaja cigareta putem dispenzera nije legalna. Nakon što je na sudu dokazao da taj potez Carine nije bio po propisima, godinama se bori s državom za nadoknadu milijunske štete koja mu je učinjena.

Nakon serije odbijenica, ali i ključne odluke Ustavnog suda RH u njegovu korist, nedavno je dobio nepravomoćnu presudu u svoju korist prema kojoj mu država ipak mora isplatiti gotovo dva milijuna eura zbog nezakonite zabrane rada. Sada se čeka odluka Visokog trgovačkog suda RH na žalbu države.

Paralelno, Cabunac na Trgovačkom sudu u Varaždinu vodi predstečajnu nagodbu svoje tvrtke. Riječ je upravo o tvrtki koja je u probleme upala zbog Carine, pa tuži državu za naknadu štete.

U tom postupku sada je doživio nove šokantne poteze nižih trgovačkih sudova pa je zaštitu ponovno potražio na Ustavnom sudu RH.

Zakašnjela prijava i različita mjerila

U predstečajnom postupku Credo banka javila se kao jedan od Cabunčevih vjerovnika. No, umjesto na sud ili Finu, kako propisuje zakon, banka je svoje potraživanje poslala predstečajnom povjereniku, koji nema ovlasti primiti tu prijavu. Povjerenik se odmah proglasio nenadležnim i prijavu vratio banci. Nakon toga banka je dokumentaciju s potraživanjem od Cabunca konačno poslala Fini kako propisuje zakon. Međutim, prijava je stigla sa sedam dana zakašnjenja.

Prema Stečajnom zakonu i Zakonu o parničnom postupku dostava dokumenata u zakonskim rokovima je obvezna. Ako se rok ne ispoštuje, prijave se odbijaju. U ovom slučaju radilo se o roku od 30 dana.

Zbog sedam dana kašnjenja prijavu Credo banke Trgovački sud u Varaždinu odbio je kao zakašnjelu. Na tu odluku banka se žalila, a vijeće Visokog trgovačkog suda žalbu prihvaća i vraća sve opet nižem sudu. U ponovljenom postupku Trgovački sud u Varaždinu, prema uputi Visokog trgovačkog suda, mijenja svoju prvu odluku i prihvaća prijavu zakašnjele tražbine Credo banke. Na to se pak žali Cabunac.

Slučaj još jednom odlazi na Visoki trgovački sud koji Cabunčevu žalbu odbija, kao i žalbu predstečajne povjerenice. Tvrde da bi, iako su do sada donosili drugačije odluke, odbijanje zakašnjele prijave Credo banke bilo pretjerani formalizam. Drugim riječima, smatraju da zakašnjelo slanje dokumenata nije važno, iako je Trgovački sud dao Credo banci rok koji mora poštivati.

Zanimljivo je da u drugom, identičnom slučaju, gdje je bio uključen EOS Matrix kao vjerovnik, Visoki trgovački sud nije zažmirio na kršenje propisanog roka, već je istaknuo kako nema mjesta pogreškama i kako se rokovi moraju poštivati, što je ustaljena praksa Visokog trgovačkog suda. Prijavu tražbine EOS Matrixa odbacio je kao zakašnjelu.

Kako je moguće da su u jednom slučaju rokovi važni, a u drugom ne, pita se ogorčeni poduzetnik.

Presuda u korist banke koja više ne postoji

U međuvremenu, dok je trajao ovaj polemični postupak o kojem se sada čeka očitovanje Ustavnog suda, Credo banka je propala. Otišla je u stečaj i, kako je vidljivo iz sudskog registra, obrisana je s popisa tvrtki još 10. listopada prošle godine. Unatoč tome, posljednja odluka Visokog trgovačkog suda RH od 4. ožujka ove godine, kojom ih se prihvaća kao vjerovnika Cabunčeve tvrtke, donesena je u korist upravo obrisane banke.

"Tražio sam očitovanje predsjednika Visokog trgovačkog suda Ivice Omazića i prijavio mu tri sutkinje, Tatjanu Kujundžić Novak, Mirnu Maržić i Jelenu Čuveljak, zbog iznimno teške povrede sudačke dužnosti. One su donijele pravomoćnu presudu u korist banke koja je zakasnila s prijavom, koja ne postoji i koja je brisana iz sudskog registra pet mjeseci prije donošenja pravomoćne presude. Time su nanijele nenadoknadivu štetu mojoj tvrtki. Donijeti pravomoćnu odluku u korist pravnog subjekta koji ne postoji narušavanje je elementarne pravosudne abecede i zaslužuje najrigorozniju sankciju", ističe Cabunac.

"Potpuno je nevjerojatno da odjel evidencije sudaca Visokog trgovačkog suda, koji ima zadatak prije objave presude detaljno provjeriti je li odluka u skladu sa zakonom i ustaljenom praksom suda, odluku u slučaju moje tvrtke nije vratio na ispravak. Evidencija suda objavila je nezakonitu pravomoćnu presudu nakon propuštenih rokova prijave i u korist nepostojeće banke. S obzirom na to da je postupak na sudu okončan pravomoćnom odlukom koja je objavljena, ne vidim razloga zbog kojeg predsjednik Omazić nije u mogućnosti izvršiti uvid u predmet koji je okončan i na koji nema utjecaja, niti ga treba imati, ali, ako ništa drugo, smatram da ima obvezu kao predsjednik suda to učiniti radi zaštite digniteta suda, vjerodostojnosti njegova suda i donošenja presuda utemeljenih na zakonu, kao i ustaljenoj praksi istoga suda, kojih se svi suci moraju bezuvjetno pridržavati. Smatram da je za očekivati da poduzme radnje vezane uz troje sudaca u okviru svojih ovlasti koje ima kao predsjednik Visokog trgovačkog suda. Zakon je jasan u pogledu propuštanja zakonskih rokova i ne tolerira kašnjenja, o čemu je vijeće u mojoj žalbi bilo pravovremeno obaviješteno, no očigledno da za ovo troje sudaca vijeća Visokog trgovačkog suda takva pravila ne vrijede", kaže Cabunac.

Pitanja sucima ostala bez odgovora

Zato je ove tri sutkinje prijavio i Državnom sudbenom vijeću sa zahtjevom da ih se razriješi sudačke dužnosti. Posebno je od Omazića zatražio i objašnjenje odluke njihove službe evidencije, koja vodi računa o ujednačenosti i zakonitosti sudskih odluka. Odgovor predsjednika suda Ivice Omazića nije dobio. Omazić samo kaže da ne može ulaziti u odluke svojih sudaca.

Isti takav odgovor dobio je i Index kada smo upitali za ovu dijametralno suprotnu sudsku praksu. Upit smo poslali i prozvanim sutkinjama, ne bismo li im dali šansu da dodatno objasne svoju odluku, no one nam nisu odgovorile.