ČLANOVI saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku danas su govorili o prizivu savjesti te u konstruktivnoj raspravi nisu doveli u pitanje institut priziva savjesti, ali su neki isticali kako to pravo liječnika ne smije ugrožavati pravo pacijentica na prekid trudnoće.

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvio Bašić rekao je kako kršenje prava pacijentica nije posljedica priziva savjesti, već neodgovornog ponašanja pojedinaca koji moraju snositi odgovornost.

Pravo liječnika na priziv savjesti i zakonsko pravo žena na pobačaj ne isključuju jedno drugo. Svaka ovlaštena bolnica u Hrvatskoj mora provoditi nemedicinski induciran prekid trudnoće, a Ministarstvo, ravnatelji zdravstvenih ustanova i rukovoditelji službi dužni su pronaći uvjete da se ostvare oba prava, poručio je.

Pučka pravobraniteljica: Priziv savjesti nije apsolutan

Kako bi se to pravo osiguralo, Ministarstvo je bolnicama dodatno ukazalo na zakonsku obvezu prijave prekida trudnoće Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a Ministarstvo periodički prikuplja podatke o broju liječnika s prizivom, ne pojedinačne popise, kako bi imali sustav kontrole.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović-Einwalter iz analize međunarodnih pravnih standarda istaknula je kako mehanizmi govore da priziv savjesti nije apsolutan i da se može ograničiti u određenim okolnostima, a u zdravstvu ne smije biti prepreka pravu na zdravlje.

Upozorila je kako u hrvatskim bolnicama postoji problem jer se priziv ne provodi na adekvatan način, odnosno primarno dovodi do otežanog pristupa pravu na zdravlje žena te je potrebna bolja regulacija.

Bartulica: Bez obzira na odgoj i vjeru, možemo primijeniti osnovna načela razuma

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić istaknuo je kako su neupitna oba prava te kako je ginekologija široka grana i ne može se ograničiti na jedan zahvat.

Dopredsjednik Udruge bolničkih liječnika Boris Ujević rekao je kako je pogrešno govoriti da ginekolog koji ima priziv savjesti ne bi trebao biti zaposlen u javnom zdravstvenom sustavu jer bi se time umanjila prava žena na zdravstvenu zaštitu budući da ginekologa nema dovoljno, a rijetko koji zna dobro raditi svih 125 kompetencija iz specijalizacije.

Predsjednica Hrvatske udruge za prava pacijenata Jasna Karačić mišljenja je kako je jedno od rješenja problema medikamentozni prekid trudnoće kod kojeg se ne radi bolna kiretaža.

U raspravi je Stjepo Bartulica (Domovinski pokret), koji je predložio tu tematsku sjednicu, istaknuo kako se ne slaže s presudom Ustavnog suda gdje se govori da je pobačaj svjetonazorsko pitanje jer, "bez obzira na odgoj i vjeru, možemo primijeniti osnovna načela razuma". Istaknuo je pitanje pravednosti, odnosno da je svakome potrebno dati što mu pripada, što znači i nerođenom djetetu zaštitu bez iznimke, pa tako nije slučajno da se priziv savjesti odnosi na pobačaje.

SDP ne spori pravo na priziv savjesti, HDZ nije za registar 

Andreja Marić (SDP) poručila je kako nitko ne propagira pobačaj, no da je činjenica da se govori o zdravstvenoj usluzi, da postoji zakon koji bi to trebao regulirati i da postoje problemi na terenu. Poručila je kako priziv savjesti ginekologa SDP ne spori, ali da se mora osigurati pravo na zdravstvenu uslugu. Također traži poštivanje traženja Ustavnog suda da se postojeći zakon unaprijedi.

Ivan Ćelić (HDZ) rekao je da ne podržava registar onih koji imaju priziv savjesti, a ocijenio je i kako onim ginekolozima koji se pozivaju na priziv savjesti u javnom zdravstvu, a u privatnom vrše pobačaje, treba oduzeti licencu.

Predsjednik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva Rok Čivljak smatra da se liječnike ne smije ucjenjivati da se pri pružanju određenih zdravstvenih usluga moraju odreći prava na priziv savjesti.

Ravnatelj Poliklinike Repromed i subspecijalist humane reprodukcije Erden Radončić smatra pak kako se prizivom savjesti stvara opstrukcija sustava. Istaknuo je i razliku objektivnog priziva savjesti kod, primjerice, ispitivanja novih lijekova i subjektivnog pristupa.