SIRIJSKO-američki odnosi, koji se otkako je u utorak Washington uveo gospodarske sankcije Damasku nalaze na najnižoj razni, već su desetljećima vrlo nategnuti.

Ubrzo nakon što je objavio uvođenje gospodarskih sankcija Siriji, zemlji koju optužuje da daje potporu teroristima, američki je predsjednik George W. Bush izjavio da će sankcije biti ukinute "ako Damask bude surađivao".

Sirijski dužnosnici sa svoje strane nisu nikada prestali tvrditi da te sankcije neće spriječiti nastavak dijaloga između Damaska i Washingtona.

Iako bi sankcije trebale značiti da su odnosi između dviju zemalja nalaze na rubu pucanja, ovo stajalište samo potvrđuje kompleksnost sirijsko-američkih odnosa.

"Stječe se utisak da američka administracija govori Sirijcima: vi morati surađivati (u Iraku, u borbi protiv terorizma) ali znajte da ćete biti kažnjeni", kazao je za francusku novinsku agenciju France presse jedan zapadnjački diplomat u Damasku.

Kao dokaz tih čudnih odnosa, isti izvor ističe činjenicu da je Washington čekao pet mjeseci prije donošenja odluke o uvođenju sankcija Siriji iako je u više navrata najavljivano da je njihovo uvođenje "neizbježno".

"Amerikanci su čak u Damask poslali novog veleposlanika nakon što je Bush 16. prosinca prošle godine potpisao zakon o sankcijama", dodaje diplomat, ističući kako je "čudna ideja da se zabrani sirijskim zrakoplovima da slete ili polete u SAD kada između dvije zemlje ne postoji zračna veza".

Sirijsko-američki odnosi već godinama prolaze čudnim putem.

Uglavnom mlaki, sa svojim visinama i padovima, ti su se odnosi bitno promijenili otkako se Sirija 1990. priključila multinacionalnim snaga koalicije koju je vodio SAD u napadu na Irak.

Taj je događaj označio preokret u vanjskoj politici pokojnog sirijskog predsjednika Hafeza al-Asada, što je na svojevrsni način nagradio i bivši predsjednik George Bush koji je pozvao Siriju, dotada okorjelog neprijatelja Izraela, da sudjuluje na mirovnoj konfereciji u Madridu u listopadu 1991. godine.

Posljedica toga bili su prvi direktni pregovori između Sirije i Izraela.

Ti pregovori su propali na summitu u Ženevi održanom u ožujku 2000. između predsjednika Asada i Billa Clintona.

Povratak nepovjerenja između dvije zemlje ipak nije utjecao na njihovu suradnju, a Sirija je čak ponudila svoje usluge SAD-u u potrazi za informacijama o al-Qaidi nakon terorističkih napada u SAD-u u rujnu 2001. godine.

Ali točka gotovog prekida odnosa dosegnuta je prošle godine ratom u Iraku, kojem se Damask protivio, što je izazvalo bijes Washingtona koji je Siriju optužio da dopušta naoružanim skupinama da uđu u Irak i vode akcije protiv koalicijskih snaga, te da nisu prekinule svoje veze s libanonskim Hezbolahom i palestinskim islamistima Hamasa i Islamskog džihada.

Odnosi Damaska i Washingtona, ponekad prilično dobri, nikada nisu bili u potpunosti harmonični. Sirija se od 1979. nalazi na popisu država koje podržavaju terorizma, i ne dobiva američku pomoć.

Bivši američki veleposlanik u Damasku Theodor Karouf ipak smatra da "SAD ne namjerava otvoriti novu bojišnicu u Siriji".