Održan okrugli stol o hepatitisu B
PREMA podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od dvije milijarde ljudi u svijetu koji su bili inficirani hepatitis B virusom (HBV) oko 350 milijuna su ostali kronični nosioci ovog virusa i stoga predstavljaju mogući izvor novih infekcija.
Okrugli stol o hepatitisu B održan je 29. studenog u Hrvatskom novinarskom domu, gdje su predstavljeni rezultati epidemiološke studije o hepatitisu B u Hrvatskoj i rezultati rada Hrvatske konsenzus konferencije o virusnom hepatitisu B.
Uvodne napomene o hepatitisu B, bolesti koja je mnogo zaraznija i češća nego HIV infekcija, iznio je prof. Boris Vucelić, gastroenterolog i hepatolog, predsjednik Nacionalnog odbora za borbu protiv virusnog hepatitisa
"Osnovi strategije borbe protiv virusnog hepatitisa smanjenje broja nosilaca virusa koji su rezervoar virusa u općoj populaciji, eradikacija infekcije u ranoj fazi bolesti, prevencija progresije bolesti ka dekompenziranoj cirozi jetre te prevencija razvoja hepatocelularnog karcinoma" - kazao je prof. Vucelić.
Procjenjuje se da godišnje u svijetu umire 250.000 ljudi od posljedica bolesti jetre uzrokovane infekcijom HBV-om. U Europi je prosječna prevalencija kroničnog nosilaštva HBV niska (do 2%). Incidencija i prevalencija rastu od zapada prema istoku i od sjevera prema jugu.
Hrvatska spada u zemlje s prevalencijom kroničnih nosilaca HBsAg nižim od 2% (oko 65.000 inficiranih). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje se prijavljuje približno 200 slučajeva hepatitisa B i isti broj kroničnih nosilaca.
Infekcija je najčešća u adolescentnoj i mlađoj odrasloj dobi, te među visokorizičnim skupinama. Najčešći put prijenosa HBV predstavljaju spolni kontakt s inficiranom osobom i parenteralni prijenos virusa.
U visokorizične skupine ubrajaju se novorođenčad HBsAg pozitivnih majki, intravenski korisnici droga, promiskuitetne heteroseksualne osobe, muški homoseksualci, osobe u spolnom ili bliskom obiteljskom kontaktu s akutno oboljelim ili kroničnim nosiocem hepatitis B virusa, osobe koje su na svom radnom mjestu izložene čestom kontaktu s potencijalno infektivnom krvlju ili tjelesnim tekućinama (zdravstveni djelatnici, djelatnici i štićenici ustanova koje skrbe o mentalno retardiranim osobama, djelatnici u zatvorima i policiji), te bolesnici koji tijekom liječenja često primaju transfuzije krvi ili krvnih preparata (oboljeli od hemofilije ili leukemije), pacijenti kojima je transplantiran organ ili tkivo HBsAg pozitivnog davaoca, bolesnici na hemodijalizi, bolesnici s kroničnim bolestima jetre, putnici u područja visoke endemičnosti HBV infekcije, te osobe koje se izlažu tetoviranju, piercingu i akupunkturi.
Glavni simptomi kroničnog hepatitisa jesu umor te povremena mukla bol pod desnim rebrenim lukom, no mnogi bolesnici s kroničnom infekcijom HBV-om nemaju simptoma sve dok ne razviju manifestnu cirozu jetre.
Kronični hepatitis B u bolesnika s kontinuirano aktivnim virusnim umnažanjem nosi visoki rizik od progresije bolesti, te se u 15-20% tih bolesnika razvija ciroza jetre unutar 5 godina. Bolesnici s cirozom jetre uzrokovanom hepatitisom B imaju vrlo visoki rizik od razvoja hepatocelularnog karcinoma i to od 6-15% unutar 5 godina.
Konsenzus konferencija je dala nekoliko preporuka:
1. kontinuirano educirati populaciju o hepatitisu B i načinu prijenosa te mehanizmima zaštite
2. promijeniti režim cijepljenja
3. odobriti liječenje adefovirom
4. odobriti liječenje pegilianim interferonom.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati