SVJETSKO gospodarstvo porast će u ovoj godini gotovo istim tempom kao i u 2023., uz poboljšane izglede za SAD i slabiji rast gospodarstva eurozone no što se očekivalo zbog posustajanja Njemačke, procjenjuje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Svjetsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za 2.9 posto, procjenjuje OECD, podigavši procjenu od prošle jeseni za 0.2 postotna boda. To bi značilo da bi tempo rasta trebao tek blago usporiti u odnosu na 2023. kada je aktivnost porasla za 3.1 posto.

I prognoza za 2025. pokazuje gotovo isti rast, uz procijenjenu stopu rasta od tri posto, u skladu s OECD-ovim izračunima iz studenog. Poticaj rastu bit će očekivano snižavanje kamatnih stopa u vodećim gospodarstvima, paralelno slabljenju inflacije, objašnjavaju u OECD-u u međuprognozama za vodeća svjetska gospodarstva.

Kina se suočava s krizom na tržištu nekretnina

Američko gospodarstvo trebalo bi u 2024. porasti 2.1 posto i usporiti u 2025. na 1.7 posto, procjenjuju. Rast cijena trebao bi usporiti pa će središnja banka sniziti kamatne stope, a realna će primanja porasti. Aktivnost u eurozoni porast će pak u ovoj godini samo 0.6 posto, izračunali su u OECD-u, snizivši procjenu za 0.3 postotnog boda zbog očekivanog njemačkog usporavanja. 

Blago su snizili u procjenu za iduću godinu, s 1.5 na 1.3 posto. Njemačko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini gotovo stagnirati, uz prognoziranu stopu rasta od 0.3 posto. U 2025. rast bi po njihovim izračunima trebao ubrzati na 1.1 posto. 

Francuska bi pak trebala pratiti prosjek eurozone. Kina ima problema s krizom na tržištu nekretnina i neraspoloženim potrošačima, pa bi gospodarski rast u ovoj godini trebao usporiti na 4.7 posto, s prošlogodišnjih 5.2 posto. 

Rast cijena bi mogao ubrzati

U 2025. aktivnost bi trebala dodatno usporiti, na 4.2 posto, prognozirao je OECD. Najsnažnije bi u ovoj godini u skupini velikih trebalo porasti indijsko gospodarstvo, za 6.2 posto. Slijedi Indonezija s prognoziranom stopom rasta od 5.1 posto. 

Inflacija je od studenog slabila brže no što se očekivalo u SAD-u i u eurozoni, dok je u Kini bila stabilna, utvrdili su, upozorivši ipak da bi rast cijena mogao i ubrzati. "Visoka razina geopolitičke napetosti predstavlja značajan kratkoročni rizik za aktivnost i inflaciju, posebno ako sukob na Bliskom istoku izazove poremećaje na tržištima energije", objašnjavaju.

Rast potrošačkih cijena mogao bi neočekivano ubrzati i zbog tvrdokornih cjenovnih pritisaka u uslužnom sektoru dok bi gospodarska aktivnost mogla porasti slabije ako utjecaj strožih uvjeta financiranja nadmaši očekivanja, dodaju.