TROJE ustavnih sudaca, Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan, odbacilo je optužbe da ne dolaze na posao i da ne rade. U zajedničkom odgovoru medijima poručili su da redovito rade na predmetima, ali ne žele sudjelovati na sjednicama i sastancima koji se, kako tvrde, nezakonito tonski snimaju.

Njihova reakcija dolazi nakon što su ih premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa Damir Habijan prozvali zbog opstrukcije rada Ustavnog suda. Troje sudaca tvrdi da problem nije u njihovu odbijanju rada, nego u načinu na koji je predsjednik Suda Frane Staničić uveo tonsko snimanje sjednica.

"Nije točno da ne dolazimo na posao i da ne radimo"

"Prije svega, nije točno da ne dolazimo na posao i da ne radimo. Na spisima radimo redovno, kao i uvijek do sada", poručili su Abramović, Bezbradica Jelavić i Kušan u odgovoru Hini.

Kao primjer naveli su sjednicu vijeća od šest sudaca održanu 22. listopada, u kojem sudjeluje Lovorka Kušan. Na dnevnom redu bilo je 28 predmeta, a Kušan je bila sutkinja izvjestiteljica u njih 13, što znači da je bila zadužena za pripremu tih predmeta.

"Ilustracije radi, na posljednjoj sjednici vijeća šestorice kojeg je članica sutkinja Kušan, koje je održano 22. listopada 2026., na dnevnom redu je bilo 28 predmeta od kojih je ona u njih 13 bila sutkinja izvjestiteljica", navode suci.

"To znači da je te predmete pripremila za raspravu i u onim predmetima u kojima su svi suci bili suglasni s nacrtom odluke koje je predložila, istog dana su donesene i odluke. Danas je sutkinja Jelavić kao predsjednica Prvog vijeća pokušala održati sjednicu", stoji u njihovu odgovoru.

Sutkinja zatražila prekid snimanja, djelatnica odbila

Suci su opisali i što se danas dogodilo kada je Sanja Bezbradica Jelavić, kao predsjednica Prvog vijeća, pokušala održati sjednicu. Prema njihovim tvrdnjama, zatražila je prekid tonskog snimanja kako bi osigurala zakonitost postupka.

"Kako bi osigurala zakonitost postupka u kojima se pruža zaštita ustavnih prava građana, naložila je u skladu sa svojim ovlastima iz članka 29. Poslovnika da se prekine sa snimanjem."

"Tada je djelatnica suda odbila postupiti po nalogu predsjednice vijeća s obrazloženjem da mora postupiti po nalogu predsjednika suda što znači da se predsjednik suda izravno umiješao u rad vijeća kojeg nije član i obezvrijedio je ulogu predsjednika vijeća", navode suci.

Tvrde i da je Bezbradica Jelavić potom predložila održavanje sjednice u drugoj prostoriji, za koju su smatrali da nije ozvučena. Međutim, neki drugi članovi vijeća tome su se usprotivili, zbog čega sjednica nije mogla biti održana.

Suci smatraju da je time onemogućeno odlučivanje o predmetima građana. Za takav ishod odgovornim smatraju postupanje predsjednika Ustavnog suda i protivljenje drugih članova vijeća premještanju sjednice.

"Snimke nisu dostupne ni javnosti ni strankama u postupku"

Abramović, Bezbradica Jelavić i Kušan naglašavaju da se ne protive transparentnosti Ustavnog suda. Problem je, tvrde, što je snimanje uvedeno bez jasnih pravila i što snimke nisu dostupne javnosti, strankama u postupcima, pa ni njima samima.

"Ne radi se o sprječavanju transparentnosti rada Ustavnog suda. Upravo suprotno. Uvedeno tonsko snimanje nije uvedeno radi javnosti, javnost nema pristup tim snimkama, ni stranke u postupku nemaju to pravo, a i nama samima je to uskraćeno", poručili su suci.

Traže pravni temelj i jasna pravila snimanja

Troje sudaca smatra da nije jasno na temelju kojeg se propisa sjednice tonski snimaju, osim javnih rasprava, kojih trenutačno nema. Tvrde da nisu uređeni svrha snimanja, način njegove provedbe ni pravila pristupa snimkama.

Upozoravaju i da nije određeno kako se snimke pohranjuju, tko ih smije koristiti te tko nadzire cijeli postupak. Smatraju da se ta pitanja moraju riješiti prije nastavka snimanja sjednica i stručnih sastanaka Ustavnog suda.

"Kada ta nužna pravila budu postojala, po njima ćemo postupati", zaključuju u odgovoru.

Staničić tvrdi da su svi suci znali za snimanje

Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić jučer je priopćio da je snimanje uvedeno zbog ranijih nesuglasica oko sadržaja zapisnika sa sjednica. Prema njegovim riječima, cilj je bio omogućiti pouzdanu provjeru onoga što je izgovoreno tijekom rasprava.

Staničić tvrdi da su svi suci bili upoznati s nabavom opreme i početkom snimanja 1. listopada. Budući da se nitko nije protivio nabavi opreme, smatrao je da postoji suglasnost za uvođenje tonskog snimanja.

Predsjednik Suda ranije je naveo da su snimke dio povjerljive ustavnosudske dokumentacije i da se koriste za provjeru zapisnika. Tvrdio je i da suci mogu preslušavati odgovarajuće dijelove snimki kako bi provjerili tijek rasprave.

Staničić je pritom upozorio da odbijanje sudjelovanja na sjednicama dodatno otežava rad Ustavnog suda, koji od travnja radi s deset od predviđenih 13 sudaca. Pozvao je Hrvatski sabor da bez daljnjeg odgađanja izabere troje nedostajućih sudaca.

"Pritisci ugrožavaju našu neovisnost"

Troje sudaca odbacuje i tvrdnje da svojim protivljenjem tonskom snimanju uskraćuju građanima zaštitu ustavnih prava. Smatraju da građanima prije svega moraju jamčiti da se o njihovim ustavnim tužbama odlučuje u zakonitom postupku.

Naglašavaju da odluke moraju donositi neovisni i nepristrani suci te da je njihova dužnost suprotstaviti se postupanju koje, prema njihovu mišljenju, ugrožava tu neovisnost.

"Pritisci kojima su ustavni suci izloženi u posljednje vrijeme ugrožavaju njihovu internu nezavisnost i njihova je dužnost tome se usprotiviti", poručili su Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan.