PO PRVI put smo pronašli dokaze o značajnoj atmosferi oko stjenovitog svijeta izvan Sunčevog sustava. Radi se o užarenom egzoplanetu Janssen ili 55 Cancri E, za koji se vjeruje da je sastavljen od dijamanata. Koliko god ideja o nepreglednom polju dragulja zvučala rajski privlačno, Janssen zapravo više odgovara opisu nekog paklenog planeta. Toliko je blizu svoje zvijezde da njegovu površinu najvjerojatnije prekrivaju oceani rastaljene lave.

Dakle, nije baš idealno mjesto za posjet prilikom kojeg ćemo skupljati dijamante niti je pogodno za razvoj života kakav poznajemo. Da na njemu postoje vanzemaljska bića, ona bi morala imati poprilično neobičnu biologiju s obzirom na to da bi morala egzistirati na užarenih 2300 stupnjeva Celzijusa. 

Njegova godina traje manje od našeg dana 

Janssen kruži oko zvijezde po imenu Kopernik, ili 55 Cancri A, jednoj od dvije binarne zvijezde udaljene od nas oko 41 svjetlosnu godinu. Dvojne zvijezde su sustavi dviju zvijezda koje se pod uzajamnim gravitacijskim djelovanjem gibaju oko zajedničkoga središta mase.  

Planet je otkriven 2004. godine. Ima oko 8.8 puta veću masu i 1.95 puta veći radijus od Zemlje, a toliko je blizu zvijezdi da svakih 18 sati napravi krug oko nje. Dakle, njegova godina traje manje od našeg dana. Spada u kategoriju super-Zemlje, što znači da je masivniji od našeg planeta, ali puno manji od nebeskih tijela poput Neptuna ili Urana, piše Space.com. 

Planet od dijamanata 

Ovaj egzoplanet ima jako veliku gustoću pa astronomi pretpostavljaju da se uglavnom sastoji od ugljika koji je komprimiran u dijamante. 

Zvijezda i planet su toliko blizu jedan drugom da bi Kopernik, kada bi ga gledali s površine Janssena, izgledao 70 puta veći nego nama Sunce. Znanstvenici također pretpostavljaju da je 55 Cancri E plimno zaključan, odnosno da je jedna njegova strana uvijek okrenuta prema zvijezdi, tako da bi njegovo "Sunce", kada bi stajali na užarenom tlu planeta, sjalo nepomično na nebu. 

Neobični podaci o atmosferi 

Mada je teško zamisliti da se pri ovim temperaturama održi postojana atmosfera, stručnjaci su 2016. oko Janssena detektirali vodik i helij, što je mnoge iznenadilo. Stoga su planetarni znanstvenik Renyu Hu iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory i njegovi kolege prema ovom egzoplanetu usmjerili osjetljivo oko svemirskog teleskopa James Webb (JWST). 

James Webb je revolucionarni, devet milijardi dolara vrijedan infracrveni svemirski teleskop. Sto puta je osjetljiviji od teleskopa Hubble i uglavnom promatra svemirska prostranstva u infracrvenom spektru, zbog čega može prodrijeti kroz oblake plina i prašine. Hubble je funkcionirao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama. 

Atmosfera bogata ugljikovim monoksidom ili ugljikovim dioksidom

Znanstvenici su pažljivo promatrali egzoplanet i usporedili njegovo svjetlo s modelima za različite plinove. Rezultati su pokazali da Janssen najvjerojatnije ima gustu atmosferu bogatu ugljikovim monoksidom ili ugljikovim dioksidom. U njoj bi se moglo nalaziti i drugih elemenata; poput vode, sumpornog dioksida i fosfina. 

Hu napominje da promatranja JWST-a ne ukazuju na definitivno postojanje atmosfere pune ugljika, već da rezultati modela kojim su analizirana mjerenja idu u prilog postojanju značajne količine ugljikovog dioksida i ugljikovog monoksida. Stručnjaci smatraju da ova neobična atmosfera nije nastala zajedno s egzoplanetom, već da se stvorila nakon isparavanja plinova iz oceana magme. 

Istraživanje naziva A secondary atmosphere on the rocky Exoplanet 55 Cancri e objavljeno je u časopisu Nature.