index.hr index.hr

Okrugli stol "Biologija - pogled u budućnost"

18:14, 27. veljače 2003.
PROBLEMI moderne biologije utječu i na sve veću sintezu znanosti, rečeno je na današnjem okruglom stolu ´Biologija pogled u budućnost´, održanom na Biološkome odsjeku Prirodoslovnomatematičkoga fakulteta (PMF) u sklopu kolokvija ´Dvostruka uzvojnica pedeset godina poslije´ Hrvatskoga biološkog društva 1885.

Danas završeni trodnevni kolokvij priređen je o 50. obljetnici jednoga od najvećih znanstvenih otkrića prošloga stoljeća - Watson-Crickovu razrješenju strukture deoksiribonukleinske kiseline (DNA), koji je bio posvećen akademiku Željku Trgovčeviću, jednom od najuglednijih hrvatskih molekularnih biologa.

Molekularna biologija u središtu je suvremenih bioloških istraživanja. Kada je riječ o molekularnoj biologiji u Hrvatskoj, predsjednica Hrvatskoga biološkog društva Vesna Besendorfer ističe da treba pronaći i dobru hrvatsku terminologiju.

Naime, akademik Željko Kućan upozorio da su i tijekom kolokvija povremeno korišteni krivi termini pa se, primjerice, govorilo o DNA replikaciji, a ne o replikaciji DNA što je točan termin. Ili, pogrešno je korišten termin rekombinantne tehnologije DNA umjesto točnoga termina - tehnologije rekombinantne DNA.

Što se pak tiče same deoksiribonukleinske kiseline (DNA), akademik Kućan istaknuo je da je danas DNA simbol, a ne više kratica kao što je to bio slučaj u vrijeme razrješenja strukture DNA. Zato se, rekao je, taj simbol ne može, uvjetno rečeno, ´kroatizirati´ i pisati DNK, jer bismo onda trebali umjesto simbola za vodu (H2O), pisati V2O.

Za Vladimira Delića, profesora na zagrebačkome PMF-u, budućnost molekularne biologije treba sagledavati znatno šire od čestoga svođenja molekularne biologija na molekularnu genetiku koja je važan dio molekularne biologije, ali ni u kojemu slučaju ne pokriva to područje znanosti.

Potreba za osuvremenjivanjem studija biologije u Hrvatskoj u skladu s načelima Bolonjske deklaracije jedno je od pitanja koje znanstvenici smatraju ključnim za razvoj biologije u Hrvatskoj.

Pri tomu, ukazali su na činjenicu da se ne smije zanemariti potreba za visoko obrazovanim ´zanatlijama´ u znanosti.

Jer, kako je upozorio Josip Balabanić, zbog činjenice da u Hrvatskoj ima sve manje obrazovanih zoologa i fitologa, moglo bi se vrlo skoro dogoditi da floru i faunu Hrvatske ne istražuju hrvatski znanstvenici već njihovi kolege iz inozemstva.

Te, kao i druge probleme s kojima se suočavaju hrvatski biolozi će sustavnije raspraviti na kongresu koji će se, najavljeno je, održati na jesen u Zagrebu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara