ZEMLJA je svijet oceana, s vodom koja pokriva oko 71 posto njezine površine. Venera, naš najbliži planetarni susjed, ponekad se naziva našim blizancem zbog slične veličine i stjenovitog sastava, no iako je njegova površina danas spržena i gola, mnogi se pitaju jesu li i Veneru nekada možda pokrivali oceani.

Prema najnovijoj studiji, odgovor je "ne". Znanstvenici su, na temelju kemijskog sastava njezine atmosfere, odredili sadržaj vode u unutrašnjosti planeta, što je jedan od ključnih pokazatelja jesu li na Veneri nekada postojali oceani. 

Spržena površina

Zaključili su da je unutrašnjost planeta sada izrazito suha, što ide u prilog ideji da je Venera ostala sasušena nakon razdoblja u svojoj ranoj povijesti kada se površina sastojala od otopljenog stijenja magme - i od tada ima sprženu površinu. 

Voda se smatra neophodnim sastojkom za stvaranje života, stoga zaključci u studiji sugeriraju da Venera nikada nije bila nastanjiva. Podaci tog istraživanja ne podržavaju raniju hipotezu da je Venera ispod svoje površine imala rezervoar vode - ostatak izgubljenog oceana.

Vulkanizam, uslijed kojeg se u atmosferu planeta ispuštaju plinovi, omogućuje nam odgonetnuti unutrašnjost stjenovitih planeta. Kako se magma uzdiže iz srednjeg sloja planeta, poznatog kao plašt, na površinu, tako ispušta plinove koji se nalaze duboko u unutrašnjosti.

Osušena unutrašnjost

Više od 60 posto vulkanskih plinova na Zemlji čini vodena para, što je dokaz da je unutrašnjost bogata vodom. Znanstvenici su izračunali da vodena para ne čini više od samo šest posto plinova ispuštenih u erupcijama na Veneri, što upućuje na osušenu unutrašnjost.

"Mi smatramo da bi nastanjiva prošlost podrazumijevala da je Venerina unutrašnjost sada bogata vodom (...) kemijski sastav atmosfere ukazuje da se u vulkanskim erupcijama na Veneri oslobađa vrlo malo vode, što nam govori da je unutrašnjost planeta - izvor vulkanizma - suh", objasnila je doktorandica na Institutu za astronomiju Sveučilišta Cambridge Tereza Constantinou.

Prema njezinim riječima, Venera ima dugotrajnu suhu površinu i nikada nije bila nastanjiva. Venera je drugi planet od Sunca, a Zemlja treći.

"Prisutna su dva vrlo različita narativa o vodi na Veneri: jedan govori o umjerenoj klimi na Veneri tijekom milijardi godina, s površinskom tekućom vodom, a drugi tvrdi da vrela Venera u svojoj ranoj fazi nastanka nikada nije mogla kondenzirati tekuću vodu", dodaje doktorandica.

Iako su Venera i Zemlja slične po masi, promjeru, gustoći i udaljenosti od Sunca, Constantinou ističe da su im se evolucijsku putovi dramatično razišli.

Uvjeti na površini Venere su ekstremni u odnosu na Zemlju, s atmosferskim tlakom koji je 90 puta veći, površinskom temperaturom od oko 465 stupnjeva Celzija i toksičnom atmosferom s oblacima sumporne kiseline.