POLAKO se naziru obrisi održivog mirovnog sporazuma za Ukrajinu, unatoč kontroverznom pristupu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Prema informacijama američkih, ukrajinskih i europskih dužnosnika, put do razumnog rješenja ipak postoji. Temeljio bi se na suverenoj Ukrajini, čije su granice zaštićene snažnim međunarodnim sigurnosnim jamstvima, koja je dio Europske unije i obnavlja svoje gospodarstvo uz velika ulaganja SAD-a i Europe. O tim se elementima razgovaralo i tijekom posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Londonu, gdje se sastao s čelnicima Velike Britanije, Francuske i Njemačke, piše The Washington Post.

Trumpova kontroverzna uloga

Unatoč tome što se čini da je dogovor sve bliže, Trumpova sklonost ruskom agresoru i pritisak na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog mogli bi sve upropastiti. Pregovore dodatno komplicira Strategija nacionalne sigurnosti, koju je Bijela kuća objavila prošli tjedan, u kojoj se sugerira da Trump želi zauzeti jednako distanciran stav prema demokratskoj Europi i autokratskoj Rusiji, navodno "kako bi se ublažio rizik od sukoba između Rusije i europskih država". Takva izjednačenost saveznika i protivnika nema smisla ni strateški ni moralno i ozbiljno zabrinjava europske partnere.

Unatoč tim klimavim temeljima, Trumpovi mirovni napori ipak imaju određeni potencijal. Pregovore vode Jared Kushner i Steve Witkoff, poslovni ljudi, a ne diplomati, no čini se da razumiju kako je najbolja zaštita za Ukrajinu kombinacija obvezujućih sigurnosnih jamstava i budućeg gospodarskog prosperiteta. Svjesni su i da će cijeli paket propasti ako ga Zelenski ne bude mogao objasniti i obraniti pred hrabrim, ali iscrpljenim ukrajinskim društvom.

Tri dokumenta i sedam ključnih elemenata pregovaračkog paketa

Prema riječima jednog ukrajinskog dužnosnika, pregovarački paket sastoji se od tri dokumenta: mirovnog plana, sigurnosnih jamstava i plana gospodarskog oporavka. Iako pregovori još traju, a Ukrajina i europski saveznici pripremaju zajedničke amandmane, iz razgovora američkih i ukrajinskih dužnosnika već su poznate glavne točke:

1. Brzi ulazak Ukrajine u Europsku uniju

Ukrajina bi mogla postati članica EU-a već 2027. godine. To izaziva zabrinutost dijela članica, no Trumpova administracija vjeruje da može svladati otpor, osobito Mađarske, koja je dosad bila najveća prepreka. Članstvo bi potaknulo trgovinu i ulaganja, ali i prisililo Ukrajinu na odlučniju borbu protiv duboko ukorijenjene korupcije u državnim poduzećima. U suštini, rat se vodio upravo oko pitanja može li Ukrajina postati europska zemlja – ideje koju ruski predsjednik Vladimir Putin prezire.

2. Američka sigurnosna jamstva "nalik članku 5."

Sjedinjene Države ponudile bi Ukrajini sigurnosna jamstva po uzoru na članak 5. NATO-a u slučaju da Rusija prekrši sporazum. Kijev inzistira da takav sporazum potpišu SAD i ratificira američki Kongres, dok bi europske države potpisale vlastite, odvojene sporazume. Iako pouzdanost američkih jamstava slabi zbog formulacija u novoj Strategiji nacionalne sigurnosti koje dovode u pitanje NATO, Trumpov tim tvrdi da ostaje predan nastavku obavještajne potpore Ukrajini, bez koje nema stvarne sigurnosti.

3. Očuvanje ukrajinskog suvereniteta bez ruskog veta

Suverenitet Ukrajine bio bi zaštićen od bilo kakvog ruskog prava veta. Ipak, teški pregovori vode se oko pitanja veličine ukrajinske vojske. Razmatra se povećanje američkog prijedloga s 600.000 na 800.000 vojnika, što je približno broj koji bi Ukrajina imala i nakon rata. Kijev, međutim, odbija bilo kakvo ustavno ograničenje, kakvo zahtijeva Moskva, bez obzira na formalnu brojnost snaga.

4. Demilitarizirana zona duž cijele linije primirja

Planira se uspostava demilitarizirane zone duž čitave linije prekida vatre – od Donjecke oblasti na sjeveroistoku do Zaporižja i Hersona na jugu. Iza nje bi se nalazilo dodatno područje iz kojeg bi bilo uklonjeno teško naoružanje. Cijela linija bila bi pod strogim nadzorom, nalik demilitariziranoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje.

5. Teritorijalni ustupci i "razmjene teritorija"

Teritorijalni ustupci smatraju se neizbježnima, iako se Ukrajina i SAD još spore oko konkretnih linija. Rusija traži da se Ukrajina odrekne oko 25 posto Donjecka koji još uvijek kontrolira. Trumpov tim tvrdi da bi Ukrajina taj teritorij ionako vjerojatno izgubila u borbama u idućih šest mjeseci te da bi ustupci sada poštedjeli živote. Zelenski je u ponedjeljak rekao da nema "zakonsko pravo" ustupiti teritorij Rusiji, a kao moguće rješenje spominje se korejski model, prema kojem obje Koreje i dalje polažu pravo na cijeli poluotok.

6. Budućnost nuklearne elektrane Zaporižja

Nuklearna elektrana Zaporižja, najveća u Europi, više ne bi bila pod ruskom okupacijom. Pregovara se o tome da upravljanje preuzmu Sjedinjene Države, što dio ukrajinskih dužnosnika vidi kao "američki faktor odvraćanja" - jamstvo da bi svaka nova ruska agresija automatski uključila Washington.

7. Gospodarska obnova Ukrajine, ali i Rusije

Trumpova administracija želi potaknuti velika ulaganja i gospodarski razvoj u Ukrajini. Jedan izvor financiranja bila bi više od 200 milijardi dolara ruske imovine zamrznute u Europi, od čega je već predloženo da se 100 milijardi odmah stavi na raspolaganje Ukrajini za reparacije, uz mogućnost povećanja tog iznosa.

Dugoročni pokretač obnove bila bi američka ulaganja, uključujući plan Ukrajinskog razvojnog fonda, u kojem sudjeluju BlackRock i Svjetska banka, a koji bi mogao privući do 400 milijardi dolara. Istodobno, Trump želi slične investicijske i obnoviteljske inicijative i za Rusiju, polazeći od uvjerenja da zemlje koje trguju i prosperiraju ne ratuju – premda povijest pokazuje da to nije uvijek točno.

Hoće li Ukrajina dobiti paket zbog kojeg će biti spremna progutati gorku pilulu?

Pregovori se odvijaju u trenutku kada Ukrajina, uz potporu europskih saveznika i Sjedinjenih Država, razmatra iznimno složen kompromis koji uključuje sigurnosna jamstva, gospodarsku obnovu i teritorijalna pitanja. Uspjeh pregovora mogao bi ovisiti o tome hoće li Trumpovi pregovarači stvoriti paket sigurnosnih i ekonomskih poticaja koji bi bio dovoljno privlačan da Ukrajinci pristanu progutati gorku pilulu odustajanja od dijela teritorija. U suprotnom, borba će se nastaviti.

Potonji scnenarij izgledan je i ako Trump bude inzistirao na politici "sada ili nikada". Kao što je i sam Trump primijetio prije nekoliko desetljeća: "Najgore što možete učiniti u poslu jest izgledati očajno da ga sklopite. To natjera drugu stranu da osjeti krv, a onda ste mrtvi."