AMERIČKA vojska napala je u nedjelju tri cilja u Iranu - Natanz, Isfahan i Fordo, ključne lokacije iranskog nuklearnog programa, za koji Teheran tvrdi da je isključivo u civilne svrhe.

Američki zrakoplovi izveli su "vrlo uspješan napad", rekao je američki predsjednik Donald Trump, tvrdeći da su glavni iranski objekti za obogaćivanje uranija "potpuno uništeni".

Trump je poručio da Teheran nikada ne smije imati nuklearno oružje, a američki saveznik Izrael tvrdi da su njegovi napadi na Iran unazadili napredak te zemlje u razvoju nuklearnog oružja za nekoliko godina.

Iran je oduvijek nijekao bilo kakvu ambiciju razvoja nuklearnog oružja i ustrajava na svom pravu na civilni nuklearni program.

Iran je značajno ubrzao razvoj nuklearnog programa posljednjih godina, nakon što se 2018. godine počeo raspadati sporazum sa svjetskim silama o ograničavanju njegovih nuklearnih aktivnosti u zamjenu za ublažavanje sankcija. Iz sporazuma su se tada Sjedinjene Države pod Trumpom jednostrano povukle.

Prema najnovijem izvješću Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), od sredine svibnja, ukupne iranske zalihe obogaćenog uranija procijenjene su na 9.247,6 kilograma, odnosno 45 puta više od ograničenja utvrđenog sporazumom iz 2015.

U svojim zalihama Iran ima procijenjenih 408,6 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto što je samo mali korak do 90 posto potrebnih za nuklearnu bojevu glavu.

Zemlja sada teoretski ima dovoljno nuklearnog materijala koji je gotovo doveden do razine oružja, ako se dodatno pročisti, za oko 10 nuklearnih bombi, prema IAEA-u sa sjedištem u Beču.

Slijedi pregled glavnih iranskih nuklearnih lokacija.

Natanz - glavno postrojenje za obogaćivanje

Oko 250 kilometara južno od Teherana, Natanz je glavno iransko postrojenje za obogaćivanje uranija s velikim bunkerima, čije je postojanje prvi put otkriveno 2002.

Natanz ima gotovo 70 serija centrifuga u dva postrojenja za obogaćivanje uranija, od kojih je jedno pod zemljom.

U travnju 2021. lokacija je oštećena u napadu za koji je Iran rekao da je bio čin sabotaže Izraela.

Izrael je objavio da su njegovi nedavni napadi pogodili "srce iranskog programa" obogaćivanja uranija, ciljajući atomsko postrojenje u Natanzu i nuklearne znanstvenike.

Šef IAEA-e Rafael Grossi potvrdio je da je lokacija u Natanzu bila "među metama".

Fordo - duboko ukopano postrojenje

Fordo je tajno izgrađen uz kršenje rezolucije Ujedinjenih naroda, ispod planine u blizini svetog središnjeg grada Koma, a njegovo postojanje prvi je put objavljeno 2009.

Iran ga je u početku opisao kao objekt pod zemljom radi zaštitite od potencijalnih zračnih napada, no kasnije je rekao da se radi o postrojenju za obogaćivanje koje može primiti oko 3000 centrifuga.

Godine 2023. u postrojenju Fordo otkrivene su čestice uranija obogaćene do 83,7 posto, za koje je Iran tvrdio da su proizvod "nenamjernih fluktuacija" tijekom procesa obogaćivanja.

Trump ga je nazvao "primarnom lokacijom".

Isfahan - postrojenje za preradu uranija

U postrojenju za preradu uranija u Isfahanu u središnjem Iranu, sirovi iskopani uranij prerađuje se u uranijev tetrafluorid (UF4), a zatim u uranijev heksafluorid (UF6), plin za centrifuge.

Postrojenje je 2004., nakon završetka, industrijski testirano.

U centru u Isfahanu nalazi se i postrojenje za proizvodnju nuklearnog goriva, koje je otvoreno 2009. i proizvodi nisko obogaćeno gorivo za upotrebu u elektranama.

U srpnju 2022. Iran je najavio planove za izgradnju novog istraživačkog reaktora na toj lokaciji.

Četiri njegove zgrade Izrael je pogodio 13. lipnja, uključujući postrojenje za preradu uranija.

Ostala značajna nuklearna postrojenja u Iranu

Arak

Radovi na istraživačkom reaktoru za tešku vodu Arak u mjestu Hondab započeli su 2000-ih, ali su zaustavljeni prema uvjetima sporazuma iz 2015. godine.

Iran je u međuvremenu obavijestio IAEA o svojim planovima da reaktor pusti u pogon do 2026. godine.

Istraživački reaktor službeno je namijenjen proizvodnji plutonija za medicinska istraživanja, a lokacija uključuje i postrojenje za proizvodnju teške vode.

Teheran

Teheranski nuklearni istraživački centar ima reaktor koji su Sjedinjene Države isporučile 1967. godine za proizvodnju medicinskih radioizotopa.

Bušehr

Jedinu iransku nuklearnu elektranu u južnom lučkom gradu Bušehru izgradila je Rusija i počela je raditi s nižim kapacitetom 2011. godine prije nego što je 2012. godine priključena na nacionalnu električnu mrežu.

Rusija nastavlja isporučivati nuklearno gorivo za elektranu, koja ostaje pod kontrolom IAEA-e.

Tu elektranu kapaciteta od 1000 megavata počela je graditi njemačka tvrtka sve dok projekt nije zaustavljen Islamskom revolucijom 1979.

Moskva ga je kasnije dovršila.

Darhovin

Iran je krajem 2022. započeo izgradnju elektrane od 300 megavata u Darhovinu, na jugozapadu zemlje.

Sirik

Početkom 2024. započeo je radove u Siriku, u Hormuškom tjesnacu, na novom kompleksu od četiri pojedinačne elektrane ukupnog kapaciteta 5000 megavata.