HRVATSKA je u drugom ovogodišnjem tromjesečju imala dramatičan i dosad nezabilježen pad ekonomske aktivnosti.

Kako su, naime, pokazali podaci koje je u petak objavio DZS, hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu potonuo čak 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je pad u odnosu na prethodno tromjesečje bio za nijansu blaži i iznosio je 14,9 posto. Najveći je to pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj od 1995. godine, otkad DZS objavljuje kvartalne procjene gospodarskih kretanja u zemlji, te svakako znatno veći nego i u jednoj fazi posljednje recesije u kojoj smo proveli šest godina.

U prvom ovogodišnjem tromjesečju, kako su pokazali ranije objavljeni podaci DZS-a, imali smo neznatan rast ekonomske aktivnosti od 0,4 posto u usporedbi s istim lanjskim kvartalom, no u usporedbi s prijašnjim tromjesečjem već smo tada pali 1,2 posto.    

Koronavirus nas je bacio u najtežu krizu do sada 

Rekordan pad ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj u drugom ovogodišnjem tromjesečju posljedica je lockdowna, koji je obilježio početak drugoga kvartala. Ni "otključavanje" gospodarstva koje je uslijedilo nije se dogodilo odjednom, već u fazama, što znači da je dobar dio gospodarske aktivnosti ostao "zaključan" još tjedan ili dva, a dio i duže od toga.

Izravna je to posljedica krize koju je izazvala pandemija koronavirusa pa slobodno možemo reći da smo sada dobili i potvrdu toga koliko je jak korona udar na naše gospodarstvo. Ne čudi stoga da dio ekonomista upozorava kako ovdje više ni ne možemo govoriti u klasičnim ekonomskim terminima, poput recesije ili krize, već jednostavno o - ekonomskom lomu!

"Termini poput recesije i sličnih izraza baš i nisu primjereni situaciji u kojoj smo se našli, a koja je podrazumijevala lockdown. Ovdje bi se prije moglo govoriti o potpunom lomu. Pad gospodarske aktivnosti u drugom je tromjesečju bio jako velik", upozorava za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Hrvatska prošla gore od prosjeka EU

Rendgenska snimka hrvatskoga gospodarstva u drugom tromjesečju pokazuje da su potonule sve komponente BDP-a, s izuzetkom državne potrošnje, što je izravna posljedica nastojanja vlade da ekonomiju održi iznad vode. Tako je, prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava zabilježila pad u odnosu na isto lanjsko razdoblje od 14 posto, investicije su potonule 14,7 posto, dok je izvoz roba i usluga pao nevjerojatnih 40,6 posto, pri čemu valja reći kako je izvoz usluga stradao znatno više od izvoza roba. Pao je i uvoz roba i usluga, i to za 28,1 posto. S druge strane, potrošnja države porasla je 0,7 posto na godišnjoj razini.

Kada se sve skupa zbroji i oduzme, hrvatski je BDP u drugom tromjesečju potonuo 15,1 posto. Veći je to pad od očekivanja većine domaćih analitičara, ali i od prosjeka EU, budući da je BDP Unije u drugom tromjesečju, kako pokazuju podaci Eurostata, pao 14,1 posto. U EU su pritom najveći pad gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju imale Španjolska, čak 22,1 posto, zatim Francuska 19 posto i Italija 17,3 posto. Teške posljedice korona je ostavila i na njemačkom gospodarstvu koje je u drugom tromjesečju, prema podacima Eurostata, potonulo 11,7 posto. S druge strane, među zemljama za koje su eurostatističari objavili podatke, najmanji pad BDP-a zabilježila je Litva, samo 3,7 posto.

Pad amortizirali graditeljstvo, poljoprivreda i vladina pomoć tvrtkama

U hrvatskom bi slučaju, upozorava Lovrinčević, pad vjerojatno bio i veći da ga nisu amortizirali graditeljstvo, poljoprivreda i državne subvencije poduzećima, među kojima vrijedi spomenuti, prije svega, mjere za očuvanje zaposlenosti. Tu je i turizam, koji se počeo vraćati krajem drugog tromjesečja pa smo uspjeli izvući barem špicu sezone, no s kakvim uspjehom pokazat će tek podaci za treći kvartal.

Ono što je jasno, to je da još jednu karantenu hrvatsko gospodarstvo najvjerojatnije ne bi izdržalo. I iz HUP-a su poručili kako bi poslodavci radije prihvatili strože epidemiološke mjere nego novu karantenu. Podaci koje je objavio DZS iznenadili su, izgleda, i središnju banku: iz HNB-a su medijima poslali komentar u kojem kažu da je pad od 15,1 posto nešto veći od očekivanja središnje banke.

"Pad BDP-a na razini čitave 2020. godine trebao bi biti blaži od pada u drugom tromjesečju, premda će kretanja u trećem tromjesečju, zbog njegove specifične strukture, biti obilježena manjim izvozom turističkih usluga", poručuju iz HNB-a.

Ekonomisti na razini godine očekuju pad BDP-a od oko 10 posto

I neovisni ekonomisti očekuju da će gospodarski pad na razini cijele godine biti manji od onog koji smo imali u drugom tromjesečju. Većina ekonomista s kojima smo razgovarali, naime, očekuje da će hrvatski BDP u 2020. potonuti 10 ili nešto više posto, dok Lovrinčević smatra da možemo očekivati pad od osam do devet posto.

Kojom god se brzinom u nastavku godine bude razvijala koronakriza, a što će, već sada je jasno, u velikoj mjeri ovisiti o kretanju koronavirusa i sposobnosti pronalaska lijeka i cjepiva, izvjesno je da nas čekaju teška vremena. Na to, uostalom, upućuju i podaci o 50.000 radnih mjesta koje je koronakriza izbrisala u prvom naletu. Ako je suditi po najavama poslodavaca okupljenih u udruzi Glas poduzetnika, mnoge će tvrtke, ne pomogne li im ponovno država, najesen morati staviti ključ u bravu. Još više njih morat će otpuštati, a brojni će se radnici naći pred izborom - gubitak posla ili smanjenje plaće.

Do kraja godine slijede novi otkazi i rezanja plaća

Uostalom, ti procesi se već događaju u privatnom sektoru. U javnom sektoru na snazi je, čini se, "zamrzavanje" plaća, odnosno odustajanje od lani dogovorenih povišica dok se situacija s koronakrizom ne smiri.

"Postoji jaka povezanost između zbivanja na tržištu rada i gospodarskih kretanja", objašnjava za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, koji upozorava i da se zbivanja na tržištu rada događaju s vremenskim odmakom.

Drugim riječima, u nastavku godine, kako to predviđaju ekonomisti, može se očekivati rast nezaposlenosti, iako nitko u ovom trenutku ne može procijeniti s kolikim bismo brojem nezaposlenih mogli dočekati kraj godine. To će, naime, ovisiti ne samo o kretanjima u Hrvatskoj nego i o zbivanjima u njenim vodećim gospodarskim partnerima, poput Italije, Njemačke, Austrije ili Slovenije, s kojima je hrvatsko gospodarstvo vezano pupčanom vrpcom, a koje je koronakriza također bacila na koljena.

Među glavnim potencijalnim gubitnicima u narednom razdoblju analitičari obično navode uslužne djelatnosti, kako turizam, tako i osobne i poslovne usluge. Problemi čekaju i trgovinu, s obzirom na to da su potrošači u kriznim vremenima znatno oprezniji u trošenju novaca. U tom poslovnom bazenu, po svemu sudeći, mogu se tražiti i novi kandidati za burzu rada.

Pravi oporavak tek 2023. godine

Pitanje je i koliko će dugo trajati kriza koju je izazvao koronavirus. Lovrinčević, primjerice, kaže da je već sada jasno da ona neće biti tako kratka kako se na početku pandemije mislilo. Štoviše, u hrvatskom slučaju, dodaje, mogla bi biti dublja i dugotrajnija, a oporavak će trajati godinama.

"Tek krajem 2023. mogli bismo se vratiti na razinu na kojoj smo bili krajem 2019. godine", smatra Lovrinčević. Naravno, i to će ovisiti o kretanju samog virusa i odgovoru na njega.

Sve su oči sada, čini se, ponovno uprte u državu. Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je nakon objave DZS-a da bi brojke bile i gore da vlada nije na početku krize reagirala svojim mjerama. Ta je konstatacija vjerojatno i točna, no problem se javlja sada kada vlada, u uvjetima ogromnog proračunskog deficita i galopirajućeg javnog duga, ponovno mora naći novac kako bi spasila što se spasiti može od hrvatskoga gospodarstva, a time i sačuvati zaposlenost. Bez reformi, upozoravaju ekonomisti, Banski će dvori teško doći do potrebnih sredstava, a još teže će utrti put održivom oporavku.

Recept za oporavak su fondovi EU i ubrzanje reformi

Slamku spasa Plenkoviću bi ovoga puta mogli pružiti fondovi EU. No velik dio novca iz tih fondova, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny, vlast bi ovoga puta trebala usmjeriti k poslovnom sektoru, a ne prema državnom i državnim investicijama.

"Time bi se osigurala likvidnost poduzeća i pripremilo bi ih se za investicije u sljedećoj godini, što će potaknuti i oporavak", poručuje za Index Novotny.

To bi, zaključuje naš sugovornik, u kombinaciji sa strukturnim reformama, ubrzalo oporavak hrvatske ekonomije na novim temeljima.