Picula norveškom kolegi predstavio 12 novih projekata
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HRVATSKI ministar vanjskih poslova Tonino Picula predstavio je u četvrtak u Zagrebu svome norveškom kolegi Janu Petersenu 12 novih projekata za suradnju s Oslom koji uvelike financira projekte u Hrvatskoj, a spreman je pomoći Zagrebu u pristupanju euroatlantskim integracijama, kazala su dvojica ministara u zajedničkoj izjavi za novinare nakon razgovora.
Sastankom s Piculom, Petersen je u četvrtak završio dvodnevni posjet Hrvatskoj gdje je posjetio Hrvatski sabor, razgovarao s predsjednikom Republike Stipom Mesićem i potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem.
"Današnji susret s ministrom Petersenom bio je prilika da kolegi predstavimo i novih 12 projekata koje smo predložili norveškoj vladi kako bi ih financirala ili financijski potpomogla tijekom tekuće godine", rekao je Picula.
Financirajući razminiranja, obnovu infrastrukture, te projekt reforme katastarskog sustava, Norveška je jedna od rijetkih zemalja koja nastavlja pomagati RH godišnjim iznosom od oko 100 milijuna kuna.
"Želimo ostati angažirani u ovom dijelu Europe vrlo, vrlo dugo vremena i pozdravljamo prijedloge Hrvatske za buduće" zajedničke poslove, kazao je sa svoje strane ministar Petersen.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Norveška potpuno podržava Međunarodni kazneni sud (ICC) i na zahtjev za izuzećem Amerikanaca od nadležnosti tog suda ona je ljeti 2002. odgovorila Sjedinjenim Državama da se mora konzultirati s Europskom unijom, kojoj nije članica.
U ovom trenutku to nije goruće pitanje za Norvešku, kazao je Petersen te dodao da Hrvatska u tome predmetu "treba donijeti svoju vlastitu odluku" na upućeni joj sličan američki zahtjev.
U uzvratnom posjetu ministra Picule Norveškoj bit će više riječi i o problemu ekološke zaštite Jadrana, izvijestio je Picula govoreći o projektu DružbAdria u kojemu, pri prijevozu sirove nafte, prijeti opasnost od onečišćenja Jadrana balastnim vodama.
"Zamolio sam da Norveška sudjeluje u izradi projekta kojim bi se minimalizirala moguća šteta od tzv. balastnih voda", rekao je, dodavši da Oslo u tome ima mnogo iskustava.
Nafta i plin činili su 1999. 35 posto izvoznog proizvoda Norveške, koja po izvozu tih energenata zauzima 3. mjesto u svijetu, iza Saudijske Arabije i Rusije.
Norveška pruža doista "hvale vrijednu podršku na našem putu prema euroatlantskim integracijama", kazao je Picula te dodao da je tu ponajprije riječ o NATO-u, kojemu je Norveška jedna od osnivačkih članica.
Iako je izvan Europske unije, Norveška je integrirana u tzv. europski gospodarski prostor (EEA) i rukovodi se zakonima i poslovanjem koji su na snazi u EU, osim za poljoprivredu i ribarstvo, koje je druga po važnosti gospodarska grana te zemlje po broju stanovnika slične Hrvatskoj (4,5 milijuna).
Dva referenduma o pristupu EU dala su negativan odgovor, no prema riječima ministra Petersena, javno mnijenje u Norveškoj se mijenja i moguće je da jednoga dana ta zemlja i uđe u EU.
Sastankom s Piculom, Petersen je u četvrtak završio dvodnevni posjet Hrvatskoj gdje je posjetio Hrvatski sabor, razgovarao s predsjednikom Republike Stipom Mesićem i potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem.
"Današnji susret s ministrom Petersenom bio je prilika da kolegi predstavimo i novih 12 projekata koje smo predložili norveškoj vladi kako bi ih financirala ili financijski potpomogla tijekom tekuće godine", rekao je Picula.
Financirajući razminiranja, obnovu infrastrukture, te projekt reforme katastarskog sustava, Norveška je jedna od rijetkih zemalja koja nastavlja pomagati RH godišnjim iznosom od oko 100 milijuna kuna.
"Želimo ostati angažirani u ovom dijelu Europe vrlo, vrlo dugo vremena i pozdravljamo prijedloge Hrvatske za buduće" zajedničke poslove, kazao je sa svoje strane ministar Petersen.
Norveška potpuno podržava Međunarodni kazneni sud (ICC) i na zahtjev za izuzećem Amerikanaca od nadležnosti tog suda ona je ljeti 2002. odgovorila Sjedinjenim Državama da se mora konzultirati s Europskom unijom, kojoj nije članica.
U ovom trenutku to nije goruće pitanje za Norvešku, kazao je Petersen te dodao da Hrvatska u tome predmetu "treba donijeti svoju vlastitu odluku" na upućeni joj sličan američki zahtjev.
U uzvratnom posjetu ministra Picule Norveškoj bit će više riječi i o problemu ekološke zaštite Jadrana, izvijestio je Picula govoreći o projektu DružbAdria u kojemu, pri prijevozu sirove nafte, prijeti opasnost od onečišćenja Jadrana balastnim vodama.
"Zamolio sam da Norveška sudjeluje u izradi projekta kojim bi se minimalizirala moguća šteta od tzv. balastnih voda", rekao je, dodavši da Oslo u tome ima mnogo iskustava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nafta i plin činili su 1999. 35 posto izvoznog proizvoda Norveške, koja po izvozu tih energenata zauzima 3. mjesto u svijetu, iza Saudijske Arabije i Rusije.
Norveška pruža doista "hvale vrijednu podršku na našem putu prema euroatlantskim integracijama", kazao je Picula te dodao da je tu ponajprije riječ o NATO-u, kojemu je Norveška jedna od osnivačkih članica.
Iako je izvan Europske unije, Norveška je integrirana u tzv. europski gospodarski prostor (EEA) i rukovodi se zakonima i poslovanjem koji su na snazi u EU, osim za poljoprivredu i ribarstvo, koje je druga po važnosti gospodarska grana te zemlje po broju stanovnika slične Hrvatskoj (4,5 milijuna).
Dva referenduma o pristupu EU dala su negativan odgovor, no prema riječima ministra Petersena, javno mnijenje u Norveškoj se mijenja i moguće je da jednoga dana ta zemlja i uđe u EU.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati