PREMIJER Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada osvrnuo se, među ostalim, na susret ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim Donaldom Trumpom. Smatra da se to nije smjelo odvijati pred kamerama te da je Zelenski u SAD-u dobio tretman kao netko tko ne želi mir, a upravo je obrnuto.

Premijer Andrej Plenković izjavio je da je nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima došlo do zaokreta američke politike u odnosu na rusku agresiju na Ukrajinu.

"Predsjednik Trump gleda na dvije ruske agresije na Ukrajinu, agresiju 2014. i onu agresiju 2022.-2025. godine, kao na agresije koje su se dogodile, iz njegovoga kuta, u vremenima predsjednika Demokratske stranke, prvo Baracka Obame pa Joea Bidena. On nema osjećaj identifikacije s tom agresijom kao što su to imali demokratski predsjednici.

Dapače, on ih, u biti - a to se vidjelo i iz noćašnjeg govora, gdje je jako puno okrivljavao predsjednika Bidena za određene stvari - krivi za slabost, odnosno da se Putin usudio napraviti kršenje međunarodnog prava za vrijeme njihova mandata", rekao je premijer Andrej Plenković.

Istaknuo je da Trump smatra da, dok je on bio predsjednik, Putin nije provodio agresiju na Ukrajinu.

"Zato je njegova pozicija da želi biti predsjednik Amerike koji donosi mir u globalnim žarištima. Vidimo ih na dva pravca - jedan je Ukrajina, a drugi Bliski istok. Identična je politika. On želi biti predsjednik mirotvorac i fokusiran je prije svega na unutarnju politiku SAD-a, na uspostavljanje carinskih, trgovinskih barijera za višedesetljetne partnere SAD-a. To je njegov fokus, uz sve ove ideološko-kulturološke teme koje su dominirale kampanjom u SAD-u", kaže Plenković.

Govoreći o posjetu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog SAD-u, rekao je da je to bio susret Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa pred kamerama i da se na taj način to nikako nije smjelo odviti.

"Ukrajinci se bore za slobodu i mir"

"Riječ je o predsjedniku zemlje koja trpi strašnu agresiju tri godine, čiji je teritorij Rusija nelegalno okupirala, pripojila u svoj ustavni poredak, pobila desetke, stotine tisuće ljudi, razorila infrastrukturu i cijeli svijet pomaže Ukrajini", kazao je Plenković i dodao da je Zelenski u SAD-u dobio tretman kao netko tko ne želi mir. "Upravo je obrnuto", rekao je Plenković, "Ukrajinci se bore za slobodu i za mir."

"To je cijela poanta ukrajinske politike. Zelenski je zadnje tri godine napravio nešto što nitko nikada nije napravio od lidera. On je svaki dan objašnjavao i svom narodu i svijetu što se događa", kazao je i dodao da je jučerašnji njegov razgovor sa Zelenskim dao naznake da oni žele ponovno uspostaviti dijalog s predsjednikom Trumpom i pokušati zajednički raditi na miru.

Govoreći o nastojanju da se postigne mir, premijer Plenković rekao je da Europska unija mora imati svoje mjesto za stolom. EU je, navodi, zaista angažirano i solidarno reagirala prema Ukrajini, iako ima tu i tamo poneka država koja odskače od te politike.

"Međutim, načelno gledano, politička, diplomatska, humanitarna, tehnička i vojna potpora koja je dana Ukrajini u zadnje tri godine je bez presedana. Tako se nešto nikad nije dogodilo, da je jednoj zemlji toliko snažna podrška pružena od strane i SAD-a i EU, ali i zbog našeg globalnog značaja i činjenice da je Ukrajina u Europi, da ima ambiciju postati članica EU, da Ukrajina želi u NATO, ali vidite da Amerika to ne želi u ovom trenutku, da treba biti za stolom. Ono što se događa sada je da se nastoji koordinirati taj stav.

Predsjednik Francuske, jedine nuklearne sile EU, stalne članice Vijeća sigurnosti, bio je u Washingtonu. Prije toga je obavio određene konzultacije. Mi smo razgovarali s njim i mislim da je taj korak bio dobar. Ono što u ovom trenutku nedostaje je taj institucionalni vrh Europske unije koji razgovara s SAD-om. Nažalost, visoka predstavnica Kalas, kad je bila u Washingtonu, nije se sastala s Rubijem, što nije ispalo dobro", rekao je Plenković i dodao da ima jako puno neobičnih situacija, čudne retorike, ad hoc stavova, promjena stava u roku od 24 sata. Događaju se stvari na koje nismo navikli, kazao je.

Izdvajanje za obranu

Premijer Plenković osvrnuo se i na plan predsjednice EK Ursule von der Leyen u vezi s naoružavanjem Europe. Govoreći o ulaganju u obranu, rekao je da se nakon Domovinskog rata, realno, manje ulagalo u obranu. Objasnio je da su globalne okolnosti složene, a da ulažemo prije svega radi sebe. Hrvatska želi napustiti istočnu tehnologiju i ići na zapadnu, rekao je i naveo što je sve do sada promijenjeno.

"Radimo na jačanju obrambenih sposobnosti u dva pravca: nabavljamo tuđu vojnu opremu i razvijemo svoju. Vode se već razgovori o tvornici streljiva. To je put prema budućnosti", rekao je Plenković.

"Kad gledate što Hrvatska radi, koja je politika moje vlade devet godina - mi lovimo korak s onima koji su razvijeniji od nas. Kako se lovi korak s onima koji su razvijeniji od tebe? Tako da rasteš. Znači, ako smo mi imali 2016. u apsolutnom iznosu BDP od 47 milijardi eura, ako ćemo na kraju ove godine, 2025., doći otprilike do apsolutnog BDP-a oko 94 milijarde eura, to znači da smo ga mi udvostručili u naših devet godina mandata. Taj rast nam je omogućio i veći proračun i veće ulaganje u obranu", rekao je.

"Hrvatska ima fiskalni kapacitet da prati ta ulaganja koja će rasti. Moja je procjena prema svemu što se sada razgovara da će se s postojećih 2% vrlo vjerojatno ići negdje prema 3-3.5%. Mi ćemo to moći pratiti", izjavio je.

Naveo je i da će se moći odgovoriti kritikama koje bi se mogle čuti - zašto ulažete u tenkove, u naoružanje, a ne ulažemo u škole, ne ulažemo u bolnice. Imamo jasan argument - nikad nije bilo većeg investicijskog ciklusa u obrazovanje, rekao je Plenković.

"Zahvaljujući rastu, riješili smo sve potrebno za izdvajanje za obranu"

"Izgradili smo, obnovili, proširili 900 vrtića u našem mandatu. Ministar obrazovanja Radovan Fuchs provodi natječaje za osnovne škole, srednje škole, sportske dvorane, fakultete, učilišta. Tu je i obnova bolnica u Zagrebu, na Banovini, investicije u zdravstveni sustav. Jača je pomoć u smislu socijalnih naknada", kazao je, među ostalim.

"Vlada je pokazala da ima cijelu sliku, da vodi računa o nacionalnoj sigurnosti i jača svoje obrambene sposobnosti, jednako kao i sposobnosti policije i dignitet prema hrvatskim braniteljima, a istodobno je imala snage u krizi djelovati kao onaj koji čuva sve na okupu, da nitko ne bude sam. Dakle, sedam milijardi eura vrijednih paketa pomoći, 10 paketa pomoći prema umirovljenicima, to u Hrvatskoj nije viđeno nikad", rekao je.

"Mi smo, zahvaljujući ovome rastu koji imamo do sada, u biti točno riješili sve što nam je bilo potrebno za izdvajanje za obranu", kazao je, među ostalim, premijer Plenković. 

Plenković će se čuti o pitanjima vojske i vanjske politike s predsjednikom države 

"Očito je da slijede vremena u kojima i Europsku uniju, pa i Hrvatsku, očekuju neke teške odluke. Kako ćete se koordinirati, jer to je ipak i pitanje obrane, pitanje vojske, pitanje vanjske politike, s predsjednikom države", upitala je voditeljica Eliana Čandrlić.

"Pa čut ćemo se. Nemamo druge. Članak 99. Ustava kaže da predsjednik i vlada surađuju u usklađivanju i vođenju vanjske politike, a članak 110. da vlada vodi vanjsku i unutarnju politiku. Dakle, vlada ima, naravno, ogromne odgovornosti na svakodnevnoj bazi djelovati i raditi", kazao je Plenković i dodao kako su se, realno, njih dvojica razilazila oko pitanja agresije na Ukrajinu.

Na pitanje hoće li uskoro biti neki sastanak, rekao je: "Čut ćemo se, pa ćemo se dogovarati."

Plenković: Nitko ne razumije situaciju u Ukrajini bolje nego mi  

"Ova situacija, u kojoj je hrvatska vlada imala poziciju koja je bila potpuno na tragu hrvatskog iskustva kao žrtve velikosrpskog Miloševićevog režima u vremenu Domovinskog rata, kao vlada koja je vlada kontinuiteta onih prethodnih vlada, koje su željele da Hrvatska uđe u EU i NATO, pa valjda je to bio nacionalni interes - NATO da nam omogući kolektivnu sigurnost, EU da nam omogući brzi, ubrzani ekonomski razvoj i socijalno blagostanje. Cijela moja karijera bila je tome posvećena - pa i Milanovićeva u konačnici, mi smo sličnih godina - da Hrvatska od zemlje koja nije postojala na karti svijeta, nakon što je izborila svoju slobodu u Domovinskom ratu, nakon što je izgradila svoje institucije, postala neovisna i samostalna država, uključimo u zapadni krug

Nije naša pozicija sada takva na međunarodnoj sceni da smo neki izolirani otok i da nigdje ne pripadamo. Dakle, to je bit. Znači, politika vlade sve ovo vrijeme je u biti politika konzistentnosti, kontinuiteta, poštivanja međunarodnog prava, zaštite nacionalnih interesa, i to iz jedinstvenog iskustva koje drugi nemaju. Vjerujte, ja sam devet godina u Europskom vijeću. Pa nitko ne razumije ovu situaciju u Ukrajini bolje nego mi. Ne postoji lider tamo koji je i približno imao u svojoj zemlji neko slično iskustvo", kazao je Plenković.