PUČKA pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter gostovala je u Novom danu na N1. Osvrnula se na komentar premijera koji je odbio direktno osuditi pjevanje ustaških pjesama ususret Thompsonovog koncerta, ujedno umanjivši ulogu institucije pučke pravobraniteljice.

Na jučerašnjoj presici pojavilo se pitanje upućeno premijeru Andreju Plenkoviću.

Ticalo se ustaških pokliča i ustaške pjesme "Jure i Boban" koja se orila u centru Zagreba dan prije koncerta. Nakon što je novinarka podsjetila premijera da je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter pozvala vladajuće na osudu takvih i sličnih incidenata Plenković se ogradio odgovorivši:"Kako mislite slušam? Koga da slušam? Ne razumijem uopće kontekst Vašeg pitanja", započeo je. 

Dodao je: "Da ja nju slušam kao premijer? Mi nju biramo. Ona je tamo zahvaljujući meni."

"Podsjetila bih, u skladu sa svojom ulogom, na trodiobu vlasti", započela je u studiju Novog dana Tena Šimonović Einwalter.

"Pučku pravobraniteljicu bira Hrvatski sabor. Cijeli postupak izbora ide isključivo kroz javni poziv, izbor koji se javno prenosi i ide putem Odbora i plenarne sjednice Sabora. Vlada - izvršna vlast, nema u tome ulogu za razliku od izbora nekih drugih pravobranitelja", pojasnila je pučka pravobraniteljica na N1.

"Izabrana sam sa 115 od 117 glasova, to HDZ nije imao ni tada ni sada"

"Bilo bi politički naivno ne razmišljati o tome koje političke opcije čine izvršnu vlast, tko čini većinu u Saboru i tako dalje. Podsjećam da iako Zakon o pučkom pravobranitelju omogućava izbor putem obične većine (50+1) ja sam izabrana sa 115 od 117 glasova tada pristupnih zastupnika pri čemu je jedan listić bio nevažeći.

115 je jako puno glasova. Pritom, HDZ nema 115 glasova. Niti ih je imao tada, niti ih ima sada", podcrtava Šimonović Einwalter.

Napominje da ona odgovara Saboru i građanima.

"Pritom se držim Ustava, međunarodnog i europskog prava. Da li je ovo neka poruka i što sam iz nje trebala čuti, ja bih rekla ovako - mislim raditi svoj posao jednako kao i do sada, svidjelo se to nekome ili ne", jasna je pravobraniteljica.

Sustav kočnica i ravnoteža je preduvjet vladavini prava

Komentirajući odnos institucija, govori da je institucija čije je nositeljica utemeljena prvih hrvatskim Ustavom i vezana je za Sabor zadnjim člankom. "Pučki pravobranitelj je ustavna kategorija i neovisna institucija"; rekla je i dodala da svjedočimo eroziji neovisnih institucija već duže vrijeme.

"To je ustavnopravno pitanje, pitanje zaštite ljudskih prava i nužno je razumijevanje sustava kočnica i ravnoteža koje postoje i trebaju postojati da bismo imali vladavinu prava.

Dakle - neovisne institucije su neovisne upravo zato da mogu neovisno kritizirati i ukazivati na probleme. U trenutku kad to postaje stvar kojima se nekim stvarima može baviti, a drugima baš i ne, tu onda imamo ozbiljan problem", ističe Šimonović Einwalter.

Čemu uopće neovisnost insitucija?

Neovisnost institucija se zahtijeva zbog tema oko kojih u prvom redu izvršna vlast ne postupa onako kako bi trebala.

"Ona omogućava glas svima onima koji u ovom trenu s obzirom na sve što su vidjeli prije i tijekom tog koncerta, iako su neki glasno kritizirali. Drugi nisu glasni niti u svom zgražanju, niti u svojim osudama, ali ono što je bitno da odgovornost snose oni koji su u poziciji moći - dužnosnici na političkim funkcijama", napominje.

Dva tipa slanja poruke

"Kada imamo pojave koje su neustavne i nezakonite, a bilo ih je, imamo dva tipa slanja poruke - javna politička poruka, posebno od visokih dužnosnika i drugi dio reakcije, koji se temelji na primjeni zakona od strane nadležnih institucija - policije i prekršajnih sudova.

Tu je isto bitno da i ta poruka dođe do javnosti čime se dijele odvraćajuće na buduće slične pojave", govori Šimonović Einwalter.

Pravna dvosmislenost ZDS-a

Premijer je jučer isticao, iako nije izrazio indirektnu osudu konkretnih incidenata, da je "uvijek osuđivao, posljednjih 20 godina, ono što nije zakonom dozvoljeno. Znao sam da će se sve svesti na prve tri riječi Bojne Čavoglave - nećemo zabranjivati pjesmu", zaključio je u ponedjeljak.

Je li time ostavio otvoren prostor za dvosmislenost?

"Imaju jako puno dvosmislenih poruka koji se šalju i to je ogroman problem. Na dvosmislenost sam upozoravala i u izvješću Saboru za 2024. Točno o tome i o onom što smo vidjeli na koncertu u Imotskom prošlog ljeta. Zadatak Vijeća je da da preporuke kako normativno zakonski urediti pitanja oko ustaških simbola.

Dokument nije pretočen u Zakon

Dokument nije pravno obvezujuć i nije pretočen u zakon kao što je bio cilj i namjera onih koji su ga pisali", otkriva ona, tako da, taj "dokument dijaloga" je bio kritiziran. On nedvosmisleno govori da je pozdrav ZDS - neustavan", podsjeća.

Iako u njemu piše da mogu postojati i odrađene i iznimke pri tumačenju, pravobraniteljica podvlači da nakon toga nije bilo dovoljno političke odlučnosti da se Zakon promijeni.

Domovinski ili Drugi svjetski rat?

"Da se on promijenio na način da su se usko definirale te iznimke, situacija bi danas bila daleko bolja. Dokument je pokušao napraviti razliku između ZDS iz II. svjetskog rata i konteksta u Domovinskom ratu.

Ono što sad imamo da se cjelokupni "Za dom spremni" pokušava rehabilitirati i proglasiti ustavnim i legalnim"; kaže i dodaje "on to nije. On je prouustavan i protuzakonit i to je tako", precizirala je.

Dakle, moja poruka je - nakon političke osude vladajućih mora postupati i policija na temelju zakona, a ne po političkom nalogu. Dakle ne najavljivati, nego to i napraviti. Mi ćemo pratiti što će napraviti policija. Da je to napravila nakon Imotskog, ne bismo sada imali Bogovićevu i sada imamo prelijevanje", smatra.

"Nose se ustaški simboli kao to je to legalno i prihvatljivo"

Zaključuje: "Nije samo ZDS. Sada imamo mlade obučene u crno koje nose ustaške simbole kao da je to normalna stvar, legalno i prihvatljivo.

"Duh je curio iz boce. Mislim da je sa svime što se događalo zadnjih dana - boca odčepljena", rekla je za N1 Tena Šimonović Einwalter.

Dodaje da bi Zakon o prekršajima javnog reda i mira mogao biti jasniji i precizniji.

"Imali smo pjevanje ustaških pjesama na gradskom trgu u Imotskom 2024. Tada - nije došlo do procesuiranja. Na to sam upozoravala još u izvješću za prošlu godinu. Na dva koncerta smo imali ukupno - tri pokrenuta prekršajna postupka", otkriva i dodatno govori:

"Članak 325. Kaznenog zakona za puštanje "Jure i Bobana" na kazetofonu i prekršaj za osobu koja je vezala šal Tinu Ujeviću.

Ostalima koji su pjevali nije bilo ništa. Sada ponovno imamo pjevanje ustaške pjesme Jure i Boban u Bogovićevoj u centru Zagreba. Čuli smo i tada da će biti procesuiranja pa nije bilo.