MINISTRI financija eurozone izabrali su za novog potpredsjednika Europske središnje banke guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, prkoseći očekivanjima i otvorenim pozivima Europskog parlamenta da se odluče za nekog drugog kandidata.

Gotovo nitko to nije očekivao, piše Politico u članku koji nosi naslov "Hrvatska ostvarila šokantnu pobjedu u utrci za ECB".

Vujčić je izabran ispred finskog guvernera Ollija Rehna, koji se smatrao glavnim favoritom, i to u trećem i posljednjem krugu glasanja. Prije toga iz utrke su ispali teškaši poput portugalskog guvernera Mária Centena i Latvijca Mārtiņša Kazāksa, koje je Parlament preferirao za tu funkciju. Estonac Madis Müller i Litavac Rimantas Šadžius ispali su već u prvom krugu.

Morao dobiti potporu najvećih članica monetarne unije

U trenutku kada američka administracija snažno pritišće Federalne rezerve da snize kamatne stope, izbor Vujčića, tehnokrata bez jasne političke pozadine, snažan je signal želje Europske unije da Europska središnja banka ostane neovisna o izravnom političkom utjecaju, navodi Politico.

Ako ne bude iznenađenja u posljednji trenutak, čelnici EU-a formalno će potvrditi Vujčića kao nasljednika aktualnog potpredsjednika Luisa de Guindosa, kojem osmogodišnji mandat istječe 31. svibnja.

"Ludo", bila je jedina reakcija jednog diplomata nakon glasanja. Drugi su bili pomirljiviji.

"On je najiskusniji središnji bankar među kandidatima", napomenuo je drugi izvor, pod uvjetom anonimnosti.

Za pobjedu je Vujčiću bilo potrebno 16 glasova ministara koji predstavljaju 65 posto stanovništva eurozone, što znači da je imao potporu najvećih članica monetarne unije.

Očekuje ga neugodno saslušanje u EU parlamentu

Njemačka, Francuska i Španjolska uoči glasanja razmišljale su strateški, jer izbor potpredsjednika pokreće svojevrsni lanac rotacija na vrhu u šesteročlanom Izvršnom odboru ECB-a u sljedeće dvije godine. Potpredsjedničko mjesto prvo je od četiri upražnjena mjesta koja će se otvoriti u tom razdoblju, uključujući i predsjedničku funkciju.

Imenovanjem Vujčića na drugo najvažnije mjesto u ECB-u europske prijestolnice ostavile su prostor otvorenim, osobito kada je riječ o izboru nasljednika Christine Lagarde, čiji mandat na čelu ECB-a završava 31. listopada 2027.

Vujčića sada čeka neugodno saslušanje u Europskom parlamentu. 61-godišnji hrvatski guverner morat će pridobiti zastupnike kako bi izbjegao simbolično, ali politički neugodno glasanje protiv njegova imenovanja, kakvo je 2012. doživio guverner Luksemburga Yves Mersch.

Godinama se smatralo da je Rehn gotovo siguran izbor

Vujčić ima veliko iskustvo u središnjem bankarstvu, HNB vodi od 2012. godine i uživa visok ugled među kolegama koji odlučuju o kamatnim stopama, naglašava Politico.

Unatoč tome, njegovo imenovanje predstavlja veliko iznenađenje za promatrače ECB-a koji su godinama smatrali da je Rehn gotovo siguran izbor. Rehnovo iskustvo u briselskoj politici i monetarnoj politici davalo mu je, prema tom tumačenju, prednost pred ostalim kandidatima.

Izgledi Hrvatske od početka su se smatrali skromnima jer je zemlja u eurozonu ušla tek 2023. godine, što ju je svrstalo pri dno reda za mjesto u Izvršnom odboru. Nijedna od triju baltičkih država, koje su euro uvele desetak godina ranije, još nije imala svog predstavnika u tom tijelu.

Već se spominju neka imena u kontekstu borbe za mjesto šefa ECB-a

Iako se Vujčića općenito smatra umjerenim "jastrebom", on ne ulazi lako u tradicionalnu podjelu na sjeverne stroge zagovornike čvrste monetarne politike i južne "golubove", koja je desetljećima obilježavala pregovore o vodećim pozicijama u ECB-u.

Zbog toga se ne očekuje da će njegovo imenovanje bitno utjecati na šanse da predsjedničku funkciju u budućnosti preuzme kandidat iz sjevernih ekonomskih sila poput Njemačke ili Nizozemske, ili pak iz juga, primjerice Španjolske.

Među trenutačnim favoritima za čelno mjesto spominju se bivši guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot i čelnik Banke za međunarodna poravnanja Pablo Hernández de Cos.

No u europskoj politici dvije godine predstavljaju dugu vječnost. I sama Christine Lagarde pojavila se kao ozbiljna kandidatkinja tek u kasnoj fazi izbora za nasljednika Marija Draghija, što pokazuje koliko se brzo utrka za vodstvo ECB-a može preokrenuti.