PRIJE nekoliko dana gorjele su prostorije Imunološkog zavoda.

> Reagiranje Imunološkog zavoda na objavljeni članak

Policijskim očevidom utvrđeno je da požar u Rockefellerovoj 2, gdje se nalaze Imunuloški zavod i Epidemiološka ambulanta, najvjerojatnije izbio na način da je u prostoriji za demineralizaciju vode otvorenim plamenom neutvrđenog izvora zapaljen ormar.

Zagrebačka Javna vatrogasna postrojba zaprimila je u ponedjeljak u 4,51 sat obavijest o požaru na adresi Rockefellerova 2, gdje su gorjeli podrumski prostori u kojima se nalazi arhivska građa i uređaji za omekšavanje vode.

Priveden zaštitar

Policija je privela zaštitara koji je bio zadužen za čuvanje te zgrade kao osumnjičenog za podmetanje požara, no s obzirom na to što se sve u Imunološkom događalo, krug osoba kojima bi odgovaralo da sva arhiva izgori mnogo je širi.

Imunološki zavod je do prije nekoliko godina bio firma, dioničko društvo, no nakon što su dogurali do bankrota, vlada ih je preoblikovala u državnu instituciju kako bi sačuvali “radna mjesta”.

Iako nema licence za proizvodnju pa ne radi ništa, godišnje potroši oko 35 milijuna kuna. Zato više i nema štrajkova radnika Imunološkog jer plaća uredno stiže svaki mjesec.

Prema jednom od zadnjih izvješća, dok su još bili firma, onom za 2014. godinu, Imunološki zavod imao je prihode od prodaje u iznosu od 16,2 milijuna kuna, dok su istovremeno troškovi za 174 zaposlena iznosili 17,2 milijuna kuna. Gubitak je iznosio 22,6 milijuna kuna.

U pet godina prije preoblikovanja u ustanovu Imunološki je konstantno imao negativne rezultate, a zbog neulaganja su izgubili dozvole za proizvodnju.

Kako bi se utvrdilo što se događalo u Imunološkom zavodu, sabor je osnovao i istražno povjerenstvo koje je završilo s radom sredinom prošle godine, a za njihovo izvješće je saborski zastupnik Nikola Grmoja tada izjavio da ima sve elemente krimića koji vjerojatno nikada nećemo gledati..

"Tih 110 stranica nisu običan i dosadan birokratski materijal. Riječ je prije o trileru koji bi, uz malu doradu Državnog odvjetništva, mogao postati i vrlo zanimljiv krimić, no vjerojatno taj krimić ipak nećemo nikada gledati", izjavio je u svibnju prošle godine Grmoja.

Dodao je da su za dobar "pretvorbeno-privatizacijski krimić" u izvješću o Imunološkom zavodu prisutni svi elementi, kao što su strateško poduzeće, pretvorba, epruvete virusnih sojeva vrijedne stotine milijuna kuna, niz ministara, ravnatelja HZZO, tranzicijskih direktora, financijskih savjetnika i gradonačelnika glavnog grada.

"Svi elementi za dobra krimić nalaze se u izvješću, ali se pravimo da se to nije dogodilo", rekao je Grmoja, izrazivši bojazan da je priča o Imunološkom zavodu završena kao niz drugih priča o provedbi i privatizaciji.

Svjedočenje zaposlenice: Štetni ugovori, međusobne tužbe direktora...

Kakav kaos je vladao u toj firmi moglo se vidjeti iz svjedočenja zaposlenice Imunološkog Katarine Kardum, pred saborskim povjerenstvom, koja je svojedobno bila i predstavnica radnika u Nadzornom odboru

Kardum, koja se u Imunološkom zaposlila 1994., radila na poslovima plana i analize te u računovodstvu, svjedočila je o štetama koje su ravnatelji, odnosno direktori Zavoda napravili Imunološkom, o štetnim ugovorima koje su sklapali, beneficijama koje su davali zaposlenicima koje su dovodili, nabavci uređaja koji su se u kratko vrijeme pokazali nepotrebnima...

Tako je, na primjer, jednu od bivših uprava prozvala da je bez znanja Nadzornog odbora sklopila štetan ugovor s tvrtkama Novartis i Pharmagent za nabavku cjepiva protiv gripe, a spomenula je i prodaju poslovnog prostora u zagrebačkoj Gundulićevoj ulici, za koji su neki sumnjali da je prodan ispod cijene.

Svjedočila je i o konfuziji nadležnosti nad Imunološkim, tužbama koje su novi direktori, u pravilu, podnosili protiv svojih prethodnika itd.

Uglavnom, arhiva imunološkog je stradala u požaru, za sve što se u toj firmi događalo do sada nitko nije bio kriv, a poreznim obveznicima je ostalo da financiraju preostale radnike koji su sada zaposlenici javne ustanove.