Predstavljena dvosveščana knjiga "Longae Salonae"- treći dio "Triptiha" o Saloni
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Po riječima Marina Zaninovića, poznatoga hrvatskoga arheologa, taj monumentalni i posve nadeuropski proizvod, ´pretvorio´ je splitski Arheološki muzej kojemu je na čelu Emilio Marin, urednik danas predstavljenih izdanja, doista u znanstvenu ustanovu.
Treći dio triptiha o Saloni za koju Zaninović kaže da je ´jedina kopča koja Hrvatsku izravno vezuje s antičkim svijetom´, sastoji se od dva sveska.
Prvi svezak na 664 stranice sadrži 25 iscrpnih priloga renomiranih autora (23 na hrvatskom jeziku te jedan na engleskom i jedan na talijanskom jeziku), dok drugi svezak na 252 stranice donosi više od tisuću ilustracija, od kojih je više od pola u boji.
Ravnatelj zagrebačkog Arheološkoga muzeja Ante Rendić-Miočević rekao je da će prva četiri uvodna priloga autora Emilia Marina, Milana Ivaniševića, Johna Wilkesa i Jagode Mardešić biti nezaobilazni tekstovi i važno uporište za svako daljnje istraživanje i razmatranje o Saloni.
Prvi dio ´triptiha´ pod naslovom ´Starohrvatski Solin´ objavljen je 1992. a drugi dio ´Salona Christiana´ 1994.
U desetljeću koje je proteklo od objavljivanja prvoga dijela ´triptiha´, znatno se promijenio odnos domaćega stanovništva prema antičkoj Saloni, istaknula je Jagoda Mardešić, viša kustosica splitskoga Arheološkog muzeja i autorica nekoliko priloga.
Dok je na početku taj odnos bio problematičan, kako je rekla, danas se može reći da stanovništvo Solina sve više ´živi´ s antičkom Salonom. Posebice je spomenula pomoć solinskih gradskih vlasti u dosadašnjim projektima, ali i njihovo aktivno sudjelovanje u prikupljanju novca za obnovu salonitanskoga teatra kojega se, rekla je Mardešić, želi vratiti svrsi.
Urednik Emilio Marin ustvrdio je da su knjige nastale iz dva razloga - svijesti da arheološki muzeji trebaju biti i kulturne i znanstvene ustanove te zbog afere sa solinskom zaobilaznicom prije 15 godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Marin je podsjetio da je tada imao jasnu viziju od koje je danas, rekao je, ostvario 90 posto zahvaljujući svojim suradnicima i potrebi za novim postavom muzeja koji je tražio i potpunu reviziju muzejskoga depoa.
Akademik Radoslav Katičić ustvrdio je pak da je objavljivanje ´triptiha´ o Saloni kruna više od stotinu godina intenzivnoga istraživanja Salone koje je još 1883. počeo don Frane Bulić.
Po njegovim riječima, knjige na dobro utemeljen i čitljiv način daju pouzdan uvid u sve što se moglo doznati o Saloni.
Arheološki muzej u Splitu je pak objavljivanjem i trećega dijela ´triptiha´, zaključio je Katičić, ´ponovno stekao svoju baštinu u skladu s onom Goetheovskom da se baštinu može imati samo onda ako ju se ponovno stekne´.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google