Foto: Hélene Veilleux/Facebook

UKRAJINA danas obilježava 32. obljetnicu černobilske katastrofe, najgore nuklearne nesreće u povijesti koja je pogodila dobar dio Europe, a najviše Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju, tadašnje sovjetske republike.

"Černobil će zauvijek ostati otvorena rana na srcu naše zemlje", rekao je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko na Facebooku pozivajući da se "učini sve kako se takva tragedija više ne bi dogodila".

Tijekom noći stotine ljudi su se okupile na komemoraciji u Slavutiču, pedesetak kilometara od nuklearne centrale, gdje danas živi većina njezina osoblja.

Dana 26. travnja 1986. u 1.23 sati nuklearni reaktor br. 4 centrale u Černobilu, stotinjak kilometara sjeverno od Kijeva, eksplodirao je tijekom ispitivanja sigurnosti. Nuklearno gorivo gorjelo je deset dana izbacujući u atmosferu radioaktivne čestice koje su se, po nekim procjenama, raspršile na tri četvrtine površine Europe.

Između 30.000 i 100.000 mrtvih

Moskva je prvo htjela sakriti nesreću. Premda je Švedska 28. travnja izdala upozorenje utvrdivši porast radioaktivnosti, sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov odlučio je javno istupiti tek 14. svibnja.

Gotovo 350.000 ljudi evakuirano je u krugu 30 km od centrale tijekom nekoliko godina.

U četiri godine od nesreće, oko 600.000 sovjetskih stručnjaka poslano je sa slabom pa i nikakvom zaštitom na mjesto havarije kako bi ugasili požar, sagradili betonsku oplatu oko reaktora i očistili okoliš.

Još traje rasprava o ljudskim gubicima nakon nesreće, a procjene se kreću od 30.000 do 100.000 mrtvih.

Nakon višegodišnjeg otezanja, krajem 2016. je iznad reaktora sagrađen golem nepropusni čelični luk.

Taj luk, koji je međunarodna zajednica financirala s 2,1 milijardu eura, zatvara stari i napuknuti betonski "sarkofag" i omogućuje bolju izolaciju radioaktivne magme što je ostala u reaktoru.

Zahvaljujući zaštitnom luku, stopa radioaktivnosti u blizini centrale deseterostruko se smanjila godinu dana nakon njegova postavljanja, pokazuju službeni podaci.