POSLJEDNJIH tjedana Europa bilježi sve češće upade ruskih borbenih zrakoplova i dronova u zračni prostor članica NATO-a. Po svemu sudeći ti ovi upadi nisu nimalo slučajni, nego su dio planirane kampanje provociranja i testiranja granica Sjevernoatlantskog saveza.

Ruski dronovi ili borbeni zrakoplovi su ovaj mjesec preletjeli poljski, rumunjski i estonski zračni prostor, a prema riječima poljskog premijera Donalda Tuska, "NATO je sada najbliže otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata".

Geografska blizina Rusiji i njezinu savezniku Bjelorusiji stavlja Rumunjsku, Poljsku i Estoniju u središte ruskih provokacija i testiranja vojnih granica NATO-a. Uz to, Rumunjska je domaćin najveće NATO-ove zračne baze u Europi, Poljska je snažno naoružan američki saveznik s intenzivnom proturuskom retorikom, a Estonija se nalazi na Baltiku, koji Rusija već dugo promatra i gdje često testira otpornost NATO-a.

Eskalacija napetosti

Tijekom noći s 9. na 10. rujna, dvadesetak ruskih dronova ušlo je u poljski zračni prostor, a poljske zračne snage su uz pomoć saveznika iz NATO-a nekoliko i oborile. Prošlog petka poljske vlasti objavile su i da su se dva ruska borbena zrakoplova približila platformi za bušenje Petrobaltic u Baltičkom moru, kršeći sigurnosnu zonu.

Već 14. rujna zabilježen je ulazak ruskog drona u rumunjski zračni prostor. Rumunjski su F-16 avioni nadzirali i pratili taj dron oko 50 minuta. Šefica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas nazvala je incident "još jednim neprihvatljivim kršenjem suvereniteta države članice EU".

Estonske vlasti su 19. rujna priopćile da su tri ruska borbena zrakoplova MiG-31 ušla u zračni prostor ove zemlje i tamo ostala ukupno 12 minuta.  

Estonija je službeno zatražila konzultacije po članku 4. NATO-a, koji omogućuje bilo kojoj državi članici da formalno zatraži sastanak Sjevernoatlantskog vijeća, kako bi se raspravljalo o daljnjim koracima.

U posljednjih nekoliko desetljeća nije zabilježen ovako intenzivan niz ruskih provokacija na granicama NATO saveza. Svi ovi incidenti jasno potvrđuju eskalaciju napetosti.

Napad Rusije na NATO u sljedeće četiri godine?

Zašto Moskva to radi? General Carsten Breuer, njemački ministar obrane, rekao je prije nekoliko mjeseci da se članice NATO-a moraju pripremiti za mogući napad Rusije u sljedeće četiri godine. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte iznio je za New York Times scenarij u kojem bi Rusija mogla "zaokupiti NATO u Europi dok Kina zauzima Tajvan".

Radi li se o pripremi terena ruskog predsjednika Vladimira Putina za napad na NATO?

Tabak: Rusiji preostaje nuklearno oružje

Igor Tabak, vojni analitičar portala Obris.org, kaže za Index da se ne smije izbaciti iz vida da Ruska Federacija sudjeluje u najvećem ratu koji se vodi u zadnjih nekoliko desetljeća.

"Njihovi resursi, vojni, ekonomski i industrijski, uvelike su zaokupljeni aktivnim ratom koji svakodnevno žestoko teče, i to čak i kad mediji tome pridaju manje pažnje, jer je nakon tri i pol godine fokus prebačen na druge teme. Stoga je malo vjerojatno da će Rusija sada otvoriti novo ratište dok sukobi u Ukrajini bjesne ovom žestinom", govori nam Tabak.

"Jedino što Rusiji preostaje kao dio svog vojnog arsenala, a što do sada nije upotrijebila, jest nuklearno oružje. No teško je vjerovati da će ga upotrijebiti jer kolektivni Zapad ima odgovor na to. Ovakvi incidenti služe kao ispitivanje političke volje, vojne i društvene spremnosti jer Rusija ne ratuje samo u Ukrajini, nego provodi i širok spektar informacijskih i hibridnih djelovanja diljem kruga ukrajinskih saveznika, NATO-a i EU", rekao je.

Zašto to Rusi rade?

Dodaje da su incidenti s probijanjem zračnog prostora, između ostalog, usmjereni na prikupljanje informacija o tijeku podrške Ukrajini.

"Jedan od ciljeva im je steći dojam o ritmu obuke ukrajinske vojske u inozemstvu, ritmu prikupljanja i slanja pomoći, kao i o stvarnoj razini spremnosti zemalja koje u javnosti imaju oštru retoriku prema Rusiji, dok sankcijske mjere i opseg pomoći Ukrajini često zaostaju za tom retorikom", govori.

Svi ovi incidenti zabilježeni su nakon sastanka Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa na Aljasci. Postavlja se pitanje je li upravo taj susret Putina ohrabrio na pojačane provokacije.

"Sastanak na Aljasci je bio velika Putinova pobjeda"

"To je nedvojbeno. Sastanak i cijeli protokol na Aljasci predstavljaju veliku pobjedu za Putina. Time je na dulje vrijeme uklonio neposrednu prijetnju teških sankcija prema Ruskoj Federaciji, ali i odgodio sekundarne sankcije koje su bile izvjesne.

Dobio je i tjedne praznih političkih diskusija među savezničkim zemljama, ponovno odvajajući SAD od ostatka saveznika, što su za Rusiju značajni uspjesi koji se mogu kombinirati s djelovanjem na fizičkoj fronti", rekao je Tabak.

Avdagić: Jednom će doći do reakcije, a što onda?

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić govori da je ovo najopasniji trenutak od početka rata u Ukrajini.

"Kako drugačije nazvati činjenicu da je najmanje 19 dronova ušlo u jednu NATO zemlju? Jedan može biti tu slučajno, ali kako reagirati na njih barem 19? Očito se htjelo isprovocirati NATO i poslati poruka, testirati strpljenje. Uskoro smo vidjeli da nisu samo djelovali dronovima nego i borbenim zrakoplovima.

To je samo po sebi vrlo opasno jer takvi incidenti će jednom izazvati reakciju. Dogodit će se što je bilo 2015., kad je ruski avion srušen u Turskoj. A kad se to dogodi, što dalje? Što slijedi? Krstareći projektil prema Varšavi?", zapitao se Avdagić.

"Što ako Rusija napadne NATO? To ima svoje ime - treći svjetski rat"

Objašnjava što je u cijeloj situaciji prema njegovu mišljenju vrlo bitno.

"Vidimo tendenciju da Rusija nije u stanju zauzeti ništa samostalno. Rusija traži da joj kolektivni Zapad ustupi, izruči nešto. Primjerice, prije rata u Ukrajini zahtijevali su povlačenje NATO snaga na granice definirane 1997. godine. Traže da im se priznaje moć, neka njihova sfera interesa, ali na uštrb nekoga drugoga", govori.

Na pitanje priprema li Kremlj teren za udar na NATO, Avdagić odgovara da u to ne može vjerovati.

"To ima svoj naziv, a ono glasi - Treći svjetski rat. U tom trenutku, prema članku 5. NATO-a, vi ste uključili najmanje tri kontinenta u rat. Pa evo, ako je na to spremno rusko društvo i njihov establišment...

Ali ne vjerujem u to, mislim da je to provokacija, pritisak, pokušaj da se preplaše određene NATO članice. No niti NATO Rusiji za stvarni napad nije dao povoda, što god iz Ruske Federacije govorili o tome", rekao je Avdagić.