NOVI latvijski predsjednik Egils Levits, bivši disident u sovjetsko doba i bivši sudac Europskog suda pravde, prisegnuo je i obvezao se boriti protiv nejednakosti u toj baltičkoj zemlji.

"Svi znamo da je Latvija među zemljama Europske unije s najizraženijim nejednakostima", rekao je Levits (64) pred parlamentom koji ga je izabrao u svibnju s većinom od 61 zastupnika od 100.

"U nekim aspektima postoje dvije paralelne Latvije, ona bogatih i ona siromašnih, a svaka prati vlastiti razvojni put", istaknuo je i pozvao na suradnju između strana kako bi se pokrenula "dugoročna politika solidarnosti".

"U 2018. prihodi 20 posto najbogatijih Latvijaca su bili 6,8 puta viši od prihoda 20 posto najsiromašnijih", što je najveći jaz u raspodjeli bogatstva u cijelom EU, istaknula je Europska komisija u nedavnom izvješću o Latviji.

U pogledu vanjske politike, Levits odbacuje ideju prema kojoj Latvija predstavlja most između Istoka i Zapada. On drži da je njegova zemlja, koja je nekoć bila pod sovjetskom dominacijom, sada sastavni dio zapadnog svijeta i Europe.

Latvija se pridružila NATO-u i EU 2004., a iz SSSR-a je izašla 1991. Članica je eurozone od 2014. godine.

Dužnost predsjednika uglavnom protokolarna

Latvijski predsjednik obavlja uglavnom počasne dužnosti, ali je zapovjednik oružanih snaga, imenuje premijera i veleposlanike. Ima pravo predložiti zakone parlamentu i raspustiti ga.

Egils Levits i njegovi roditelji, Latvijci židovskog podrijetla, protjerani su 1972. iz SSSR-a jer je KGB ocijenio da predstavljaju opasnost za komunistički režim.

Živjeli su Njemačkoj, gdje je Egils Levits studirao pravo i političke znanosti. Po povratku u Latviju sudjeluje u sastavljanju deklaracije o neovisnosti iz 1990. godine.

Godine 1995. imenovan je u Europski sud za ljudska prava, a 2004. postao je sudac Europskog suda pravde.

Na čelu države zamjenjuje Raimondsa Vejonisa.