EUROPSKA komisija planira upozoriti građane da u slučaju krize budu spremni sami se opskrbljivati hranom i osnovnim potrepštinama najmanje 72 sata, pokazuje nacrt Strategije pripravnosti unije u koji je uvid imao Politico. "U slučaju ozbiljnih poremećaja najkritičniji je početni period", stoji u dokumentu koji predviđa scenarije poput rata, kibernetičkih napada, zaraznih bolesti i poplava uzrokovanih klimatskim promjenama.

Pet godina nakon prvih lockdowna zbog pandemije covid-19 i tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, dok prijetnje prirodnim katastrofama i gospodarskim šokovima ne prestaju, nova strategija dolazi u trenutku kada se čini da Europa iz jedne krize ulazi u drugu.

"Nijedna od velikih kriza u posljednjim godinama nije bila ni izolirana ni kratkotrajna", ističe se. "Europa si više ne može dopustiti da reagira tek kada problemi nastupe."

Potpredsjednica Europske komisije Roxana Mînzatu planira predstaviti strategiju ove srijede. Za Politico je izjavila: "Vrijeme je da popravimo krov dok sunce još sja", dodavši kako Komisija želi pomoći građanima - i to na razini svakog kućanstva. Prema nacrtu, strategija bi trebala stvoriti "sigurnu i otpornu Europsku uniju koja će imati kapacitete za predviđanje i upravljanje prijetnjama i krizama, bez obzira na njihov uzrok ili izvor".

U sklopu plana zemljama članicama dat će se preporuke kako da planiraju krizne situacije, skladište osnovne zalihe, osiguraju skloništa, zaštite ključnu infrastrukturu - i na zemlji i u svemiru. Strategija dolazi svega nekoliko tjedana nakon prve zajedničke europske obrambene strategije. Komisija poručuje da je "krajnje vrijeme" da se ojača pripravnost na svim razinama i u svim sektorima.

Kibernetičke prijetnje i geopolitički sukobi

Priprema za rat i sigurnosne prijetnje igra ključnu ulogu. Iako strategija ne donosi nove obrambene politike, poziva se na pristup koji koriste nordijske zemlje, gdje se cijelo društvo - građani, institucije i gospodarstvo - uključuje u obranu.

Strategija se temelji na zaključcima tzv. Niinistö izvješća koje je predložilo jačanje obrambene i civilne spremnosti EU. Sukobi nisu samo vojni - kibernetičke prijetnje postaju sve ozbiljnije. Nacrt strategije upozorava da Europa mora biti spremnija na kibernetičke napade. Od početka rata u Ukrajini Rusija je znatno povećala svoje djelovanje u virtualnom prostoru, osobito napadajući energetsku infrastrukturu.

Napadi su posebno učestali u istočnim članicama EU, dok se uz Rusiju kao prijetnje navode i Kina, Iran i Sjeverna Koreja. Hibridni i kibernetički napadi koje podržavaju države "postali su trajni dio stvarnosti", piše u dokumentu.

Jedan od ključnih prijedloga je uspostava europskog sustava za rano upozoravanje na kibernetičke prijetnje koji bi poboljšao praćenje i reagiranje na prijetnje. Strategija predviđa i digitalnu edukaciju, osobito za zemlje koje žele pristupiti EU, kao i veću upotrebu tzv. kibernetičke diplomacije i suradnju s NATO-om.

Privatni sektor također ima svoju ulogu - ne samo u dijeljenju informacija nego i u strateškom planiranju, anticipaciji rizika i obuci zaposlenika. "EU mora poticati suradnju javnog i privatnog sektora u strateškim područjima poput kibernetičke sigurnosti te uskladiti potrebe tržišta rada s obrazovnim programima", stoji u nacrtu.

Obrana nije jedina prijetnja - prirodne katastrofe sve češće

"Priprema se ne odnosi samo na rat", kaže Mînzatu. "Radi se i o tome kako reagiramo na poplave - pogledajte što se dogodilo u Španjolskoj", rekla je, podsjetivši na prošlogodišnje razorne poplave u toj zemlji u kojima su poginule stotine ljudi.

Mnogi građani ne znaju kako reagirati u takvim situacijama, ističe. "Sve vrste kriza zahtijevaju barem osnovne vještine – znanje o tome što učiniti prvo", naglašava Mînzatu. Strategija stoga predlaže stvaranje europske politike zaliha koja bi uključivala resurse za hitne slučajeve, medicinske potrepštine, kritične sirovine, energetsku opremu te - po potrebi - hranu i vodu. Nacrt predviđa kombinaciju centraliziranih EU zaliha i doprinosa država članica.

Također će biti predstavljena posebna strategija za jačanje medicinskih protumjera protiv prijetnji javnom zdravlju koja će se nadopuniti zalihama predviđenima u novom Zakonu o kritičnim lijekovima.

Komisija planira dodatno osnažiti kriznu koordinaciju kroz stvaranje kriznog koordinacijskog centra koji bi se nadograđivao na postojeći Centar za koordinaciju hitnog odgovora (ERCC). Novi centar bi pratio razvoj kriza, pružao operativnu podršku službama na terenu i nadgledao odgovor na krizne situacije.

Priprema za budućnost: Zakon, financije i obrazovanje

Dok neke članice EU-a žele više ulagati u obranu, druge upozoravaju na važnost klimatskih prijetnji. Mînzatu tvrdi da su to dvije strane iste medalje. "Ne možete imati sigurnost, ni obrambeno sposobnu ni zelenu Europu, bez dobre pripreme. A ne možete imati pripremu ako zanemarite klimatske ciljeve EU", poručuje.

Za veću otpornost bit će potrebno i više fleksibilnosti u korištenju sredstava. Komisija predlaže reviziju financijskih instrumenata za krizne situacije kako bi bili prilagodljivi promjenjivim okolnostima i omogućili brže reagiranje. Također planira uključiti pripremljenost u vanjska ulaganja, posebno kroz jačanje projekata prilagodbe klimatskim promjenama u partnerskim državama.

U planu je i izrada novog zakonodavnog paketa koji bi postavio jasne standarde i dugoročne ciljeve za otpornost društva. "Komisija će razmotriti potrebu i mogućnost donošenja Zakona o pripravnosti EU kojim bi se zajedničkim standardima i mjerljivim ciljevima ojačala otpornost ključnih funkcija društva", navodi se u dokumentu.

Pripremljenost i sigurnost bit će "ukomponirani i uključeni" u europsko zakonodavstvo, politike i programe. Strategija navodi 30 ključnih mjera u okviru sedam tematskih područja - uključujući civilno-vojnu suradnju, javno-privatna partnerstva i edukaciju građana.

U dodatku dokumenta nalazi se oko 60 konkretnih aktivnosti koje bi se trebale provesti u sljedeće dvije godine - od pojačanog praćenja lažnih vijesti, procjene spremnosti financijskog sektora do uključivanja sadržaja o pripravnosti u školske kurikulume - sve već tijekom ove godine.