AMERIČKI predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin trebali bi razgovarati telefonom u subotu dok strahovi da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu postaju sve konkretniji.

U petak je SAD objavio upozorenje da bi se takav napad mogao dogoditi unutar sljedećih 10 dana, a zapadne vlade pozvale su svoje državljane da napuste Ukrajinu.

"Najbrži način da se ovo završi bio bi da Rusija deeskalira svoje snage"

Obraćajući se novinarima nakon što je američki predsjednik održao videokonferenciju s više svjetskih vođa, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da je nova zabrinutost da bi napad od kojeg se dugo strahovalo mogao početi prije završetka Zimskih olimpijskih igara 20. veljače.

Do sada se najviše nagađalo da bi takav napad mogao početi nakon Zimskih igara, da se ne naljuti Peking. Sullivan je rekao da nije sigurno da je napad naređen.

"Najbrži način da se ovo završi bio bi da Rusija deeskalira svoje snage", rekao je.

I Rusija i SAD tvrde da je druga strana zatražila telefonski razgovor.

"Zaista, američka strana zahtijevala je razgovor s predsjednikom Putinom, a planirano je da se razgovori dvojice predsjednika održe navečer", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za novinsku agenciju Interfax.

"Američka strana prije zahtjeva poslala je pismo", dodao je. Peskov je također rekao da Putin očekuje razgovor s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u subotu.   

Rusija predložila telefonski razgovor

Američki dužnosnik rekao je da je Rusija predložila telefonski razgovor u ponedjeljak. Protuprijedlog Bijele kuće bio je da razgovaraju u subotu, što su oni prihvatili, rekao je dužnosnik.

Mjesecima jača zabrinutost da Rusija - koja je nagomilala snage na ukrajinskoj granici - razmišlja o invaziji na Ukrajinu. Snage koje Rusija podupire već kontroliraju dijelove istočne Ukrajine, a Rusija je anektirala poluotok Krim 2014.

Rusija niječe bilo kakve takve planove. Međutim ona je iskoristila pažnju usmjerenu na to područje da izrazi strahove da je NATO ušao preblizu njezinu teritoriju te zahtijeva da se sigurnosni savez povuče s onoga što Rusija smatra prostorom svojeg utjecaja.   

SAD, Britanija, Nizozemska, Danska, Latvija, Estonija, Australija i Novi Zeland pozvali su građane da napuste Ukrajinu. Sullivan je preporučio da svi Amerikanci koji su još u Ukrajini napuste zemlju u sljedećih "24 do 48 sati". Britanskim državljanima je rečeno da odu "dok su komercijalna sredstva prijevoza još dostupna".

U nastojanju da otklone strahove, američki saveznici pojačavaju svoju vojnu prisutnost u istočnoj Europi. Otprilike sat vremena nakon upozorenja državljanima da napuste Ukrajinu, Pentagon je objavio da šalje još oko 3000 američkih vojnika u Poljsku koja graniči s Ukrajinom.

"Očekuje se da će oni biti na mjestu početkom sljedećeg tjedna", stoji u priopćenju Pentagona u kojem se navodi da će se pridružiti snagama od 1700 vojnika koje su se počele kretati prema Poljskoj 2. veljače.

NATO planira rasporediti još vojnika

"Sve u svemu, ovih 5000 dodatnih vojnika čine vrlo pokretne i fleksibilne snage, sposobne za više misija. Razmještaju se kako bi uvjerili naše saveznike u NATO-u, odvratili svaku potencijalnu agresiju na istočno krilo NATO-a, vježbali sa snagama zemlje domaćina i pridonijeli širokom rasponu nepredviđenih situacija", priopćio je Pentagon.

Objava Pentagona došla je usred niza izvješća članica NATO-a u kojima su najavljivali planove za premještanje snaga na istok. NATO planira povećati nazočnost snaga na istočnom krilu u blizini Ukrajine, doznaje dpa od izvora bliskih zapadnom vojnom savezu, unatoč zahtjevima Moskve da učini upravo suprotno. Trideset članica saveza ovaj je tjedan potpisalo prijedlog koji se na to odnosi, doznaje dpa u petak, nakon više tjedana rasprave.

Nakon ruske aneksije Krima 2014., NATO je razmjestio četiri borbene skupine multinacionalnih snaga u Estoniju, Litvu, Latviju i Poljsku. Zbog više od 100.000 ruskih vojnika koji su sada stacionirani u blizini ukrajinskih granica i zbog straha od invazije, NATO planira rasporediti još vojnika u blizini, u državama poput Rumunjske.

Odluka bi trebala biti potvrđena i objavljena na sastanku ministara obrane NATO-a sljedeći tjedan u Bruxellesu, navodi dpa, a mogla bi se provesti u roku od nekoliko tjedana.