Putin u govoru napao "strano petljanje" po Rusiji
RUSKI PREDSJEDNIK je u svom posljednjem redovnom govoru o stanju nacije pred Federalnom skupštinom oštro napao ono što naziva "stranim petljanjem" u unutarnje poslove njegove zemlje, a što mnogi promatrači nazivaju odgovorom na zapadne vlade koje sve eksplicitnije izražavaju nezadovoljstvo ruskom politikom.
Govor je bio odgođen na jedan dan zbog svečanog pogreba Putinovog prethodnika Borisa Jeljcina, koji je osim predstavnika ruske vlasti okupio i brojne strane državnike kao što su John Major, Bush Stariji i Bill Clinton, ali i mnoge Jeljcinove pristaše koje ne kriju svoje nezadovoljstvo postojećom garniturom u Kremlju. U mnogim komentarima koji su se u zapadnim medijima mogli čuti o Jeljcinu se čulo kako mnoge današnje zapadne vlade ne kriju želju da se u Kremlju uskoro pojavi osoba koja bi bila što je moguće više slična jučer sahranjenom ruskom državniku.
S druge strane, jučerašnji pogreb je Putinu bio izvrstan povod da svoj predsjednički mandat opiše kao trijumf, pogotovo u usporedbi s nezavidnim stanjem Rusije koje mu je ostavio njegov na Zapadu hvaljeni, a među samim Rusima omrznuti prethodnik.
Putin se pri tome prije svega osvrtao na ekonomiju koja je posljednjih godina zabilježila više nego primjetan procvat. Rusija se prema riječima predsjednika "ponovno vratila u klub 10 najvećih svjetskih ekonomija".
Povoljni ekonomski pokazatelji su se odrazili i na životni standard prosječnog Rusa koji je primjetno viši od onog u Jeljcinovo doba. Zbog toga, kao i sve veće političke stabilnosti i nižih stopa kriminala, Putin uživa ogromnu popularnost te mu sve ankete predviđaju da bi, kada bi htio, mogao komotno osvojiti treći predsjednički mandat.
Putin se, međutim, namjerava držati odredbi Ustava i sići s položaja nakon drugog mandata koji istječe sljedeće godine. Kao njegovi nasljednici najviše fingiraju potpredsjednici vlade Sergej Ivanov i Dmitrij Medvjedev.
Putin je, s druge strane, predmetom sve žešćih kritika od strane zapadnih vlada koji mu zamjeraju na autoritarnim tendencijama, pogotovo u oblasti slobode govora i političkog izražavanja. Te su kritike postale sve učestalije nakon što se Putin počeo otvoreno suprotstavljati SAD i Europskoj Uniji u cijelom nizu vanjskopolitičkih pitanja.
Putin se osvrnuo na te kritike istaknuvši kako postoji "porast stranih financijskih sredstava usmjerenih u Rusiju" s ciljem da se utječe na "naše unutarnje poslove". To se prvenstveno odnosi na grupe koje, "koristeći pseudo-demokratsku retoriku" nastoje vratiti Rusiju "u blisku prošlost kako bi ponovno mogli pljačkati nacionalno bogatstvo, narod i državu, te joj oduzeli političku neovisnost".
Putinove riječi se smatraju udarom na zapadne vlade koje posredno ili neposredno financiraju nevladine organizacije kojima je cilj promovirati demokraciju u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Neke od tih organizacija se smatraju ključem uspjeha "revolucije ruža" u Gruziji i "narančaste revolucije" u Ukrajini kojima su u tim državama pro-ruske vlade zamijenjene s pro-zapadnima.
Predstavnici Putinovog režima često optužuju antiputinovske grupe, od kojih je najpoznatija "Druga Rusija" pod vodstvom Garija Kasparova, da nastoje ponoviti sličan scenarij. Nedavno je i Boris Berezovski, izgnani milijarder koji je bio "siva eminencija" u Jeljcinovo doba, najavio kako se Putinov "antidemokratski" režim može svrgnuti jedino oružanim putem.
D.A.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati